Home Energetika EU i hrvatske tvrtke vjeruju u vodik

EU i hrvatske tvrtke vjeruju u vodik

by Energypress.net

Komentar Igora Grozdanića

Unatoč velikim prednostima, vodik ima i manjkavosti i probleme sa sigurnošću i skladištenjem. Na njihovim rješenjima EU znanstvenici i stručnjaci ubrzano rade. U posljednje tri godine uloženo je više od 1,5 milijardi eura u rješavanje tih problema, prema podacima Svjetskog udruženja za energiju vodika. Vodik, taj magični ultraljubičasti element, to je i zaslužio, posebno zbog mogućnosti koje otvara u dekarbonizaciji sustava ili bržeg provođenja energetske tranzicije.

Može se koristiti kao ulazno gorivo ili nositelj energije i služiti za skladištenje energije, a u industriji, transportu, energetici i graditeljstvu ima brojne primjene. Od teškog cestovnog prometa, željeznice, preko brodova i zrakoplovnog prometa do izrade novih materijala.

U strateškoj viziji za klimatsku neutralnost EU predviđa se da će se do 2050. udio vodika u europskom energetskom miksu povećati s trenutačnih 1,8 posto na 13 do 14 posto, pa i 16 posto.

Vodik može zamijeniti fosilna goriva u određenim industrijskim procesima s visokim razinama emisija ugljika, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija, te tako smanjiti emisije stakleničkih plinova i dodatno ojačati globalnu konkurentnost tih industrija.

Uzmi Samsung Galaxy S21 za 99 kn/mj uz mobilni paket Unlimited

Može biti jedno od rješenja za dijelove prometnog sustava u kojima je teže smanjiti emisije, povrh onoga što se u prometu može postići elektrifikacijom te drugim niskougljičnim gorivima i gorivima iz obnovljivih izvora.

Postupno uvođenje rješenja koja se temelje na vodiku može dovesti i do prenamjene ili ponovne uporabe dijelova postojeće infrastrukture za prirodni plin, čime se izbjegava tzv. neiskoristiva imovina u plinovodima. Također, vodikov uspon očekuje se i u graditeljstvu.

U energetskom sustavu budućnosti vodik će imati važnu ulogu, zajedno s elektrifikacijom iz obnovljivih izvora te učinkovitijom uporabom resursa, bolje usklađenom s načelima kružnog gospodarstva i brzorastućih digitalnih i zelenih industrija.

Brzo uvođenje čistog vodika velikih razmjera ključno je za uspješnost klimatskih ambicija EU, da se do 2030. učinkovito smanje emisije stakleničkih plinova za trenutačno postavljenih 55 posto. Vodik će, s kreativnim industrijama i bioekonomijom, biti nositelj nove dodatne vrijednosti pri stvaranju klimatski neutralnog europskog kontinenta.

Ulaganja u vodik podupirat će održiv rast, konkurentnost i radna mjesta u industriji obnovljivih izvora, razvit će i druge vrste industrija koje će biti presudne u oporavku od krize izazvane Covidom-19.

Vodeći položaj EU u području tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i nastajanje lanca vrijednosti vodika, koji će se koristiti u brojnim sektorima industrije, moglo bi izravno dovesti do otvaranja 1,3 milijuna radnih mjesta i još 1,5 milijuna radnih mjesta u povezanim industrijama.

U planu oporavka EK ističe se potreba da se pokrenu ulaganja u ključne čiste tehnologije i lance vrijednosti.

Europa kao potencijalni lider u klimatskoj neutralnosti i niskougljičnim tehnologijama ne smije propustiti priliku da ujedno postane lider u proizvodnji i tehnologijama vodika. Čisti vodik navodi se kao jedno od važnih područja u energetskoj tranziciji.

Usto, Europa je vrlo konkurentna u području tehnologija za proizvodnju čistog ugljika i u dobrom položaju da ostvari korist od globalnog razvoja čistog vodika kao nositelja energije.

Do 2050. u Europi bi se u vodik proizveden iz obnovljivih izvora moglo uložiti 180 do 470 milijardi eura, a u niskougljični vodik proizveden iz fosilnih goriva 3 do 18 milijardi eura.

Analize pokazuju da bi do 2050. vodik mogao zadovoljavati 24 posto svjetskih energetskih potreba i tako preskočiti prirodni plin i druge energente, a vrijednost njegove godišnje prodaje mogla bi iznositi 630 milijardi eura. Zapravo, taj iznos bi se mogao povećati i iznad 670 milijardi eura.

I Hrvatska bi mogla pokrenuti svoje stručne, industrijske i znanstvene kapacitete jer Europa vjeruje u vodik i daje mu sve jaču podršku.

Hrvatska ima određenih znanja i kapaciteta na fakultetima, ima konkretnih znanja u Turbomehanici, DOK-ING-u kao i Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Ono što je važno istaknuti je potreba za ozelenjavanjem procesa u kutinskoj Petrokemiji. Vodik bi se koristio i u proizvodnji Đure Đaković, RASCO-u, Hittneru, u prometu i za energetske potrebe. Nadamo se, jednog dana i u Krašu, Podravci i Vindiji, tvrtkama koje stalno teže višem i kvalitetnijem.

Znanje postoji i u velikim tvrtkama kao što su HEP i Ina. HEP se trudi postati lider u novim tehnologijama, dok je Ina s Gradom Zagrebom i ZETom u velikom EU projektu i nabavi 20 autobusa.

Gradska plinara Zagreb, kao i ostali distributeri, razmatraju aktivnosti kroz dekarbonizaciju svojih procesa. Vukovarski Tehnostan je dobar primjer tvrtke koja već nekoliko godina kroz solarnu energiju i vodik promišlja svoju budućnost. Tu su još SPO Lučko, PPD, Siemens i ostali koji prate vodikove tehnologije.

Kao i češke tvrtka koja je ušla u Đuru Đakovića. Oni su povukli sredstva za razvoj tehnologija na vodik. Tvrtka razvija više kombinacija i više strukturalnih projekata na vodik i upotrebu gorivnih članaka.

Smatra se da bi se zeleni vodik za početak najbolje mogao koristiti u našim lukama, riječnim i pomorskim. Zeleni vodik za Vukovar, Slavonski Brod i Osijek, kao i za Split, Zadar i Šibenik. Proizvodnja i uporaba zelenog vodika bila bi dobar gospodarski motor za rast zapošljavanja na istoku i jugu Hrvatske, piše Grozdanić u komentaru za Poslovni dnevnik.

Related Posts