Erdogan ponovno u posjetu Sarajevu

Posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu samo je jedan u nizu pokazatelja da Turska računa na BiH pri pozicioniranju na Balkanu, ali i na muslimansku zajednicu u toj zemlji, donosi DW.de.

Analitičari ocjenjuju da su odnosi između BiH i Turske dobri, ali da bi mogli biti i bolji, posebno na gospodarskom planu. Kažu da su relacije između dvije zemlje opterećene neriješenim unutarnjim pitanjima, zbog čega trpi gospodarstvo, naročito bosanskohercegovačko. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su aktualni bosansko-turski odnosi „jako dobri“, ali da ih političari u daytonskoj BiH različito tumače radi jeftinih političkih bodova. „Jedni nastoje pokazati da ti odnosi mogu biti i opasni za određenu etničku grupu, dok drugi preuveličavaju svaku tursku inicijativu želeći je prikazati kao najbolje rješenje. I dok bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović gotovo bespogovorno podržava turske inicijative i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik protivi se i politički bezazlenim inicijativama poput uključenja Doboja u Zajednicu općina turskog svijeta, dovodeći time u pitanje i značajne turske investicije u ovom dijelu BiH“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Kučukalić ističe kako je i nedavni sajam turske privrede u Sarajevu pokazao nastojanje Turske da se na ovom području učvrsti kao bitan izvoznik roba i usluga, bez značajnije kooperacije i zajedničkih poduzeća s partnerima iz BiH. „Mnoge turske trgovine, putničke i druge agencije posluju u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Ne treba zaboraviti doprinos Turske koja je sufinancirala obnovu Starog mosta u Mostaru, Krive ćuprije u Konjicu, Tekije na Buni i drugih značajnih kulturno-povijesnih, vjerskih i nastavno-pedagoških objekata. Turska možda vidi BiH kao odskočnu dasku u pokušaju obnove utjecaja na ovom području, odnosno razvoja privredne, kulturne i sportske saradnje s državama koje su nekad bile u sastavu moćnog Osmanskog carstva, ali bez stvarnih pretenzija za obnovu tog carstva, nekadašnje sile na tri kontinenta“, kaže Kučukalić. Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja kaže da u Turskoj postoje istraživanja javnog mnijenja koja BiH stavljaju na drugo savezničko mjesto, poslije Azerbajdžana. „Činjenica je da BiH predstavlja jednu od država jugoistoka Europe za koju Turska ima vrlo snažne interese. Za Tursku je bitno da nastoji ostvariti što veći utjecaj na ovom području. To je i geopolitički značajno s obzirom na činjenicu da jugoistok Europe predstavlja kopnenu vezu između Turske i Europske unije. Pri širenju svog utjecaja u ovom dijelu svijeta Turska vjeruje da može računati i na podršku muslimanske vjerske zajednice u BiH“, kaže Šolaja za Deutsche Welle.

Dževad Kučukalić vjeruje da odnosi između BiH i Turske, uprkos „spletkama lokalnih političara“, ne mogu ugroziti euroatlantski put BiH. „Turska Republika, inače članica NATO-a, više od 53 godine godine čeka na to da postane članica Evropske unije (EU) jer Europljani uvijek nađu neke razloge protiv nastavka pregovora s Ankarom. Neke druge, geopolitički manje značajne i ekonomski slabije razvijene države već godinama su članice Europske unije. Očito je problem u tome što je većinsko stanovništvo u Turskoj muslimansko, s više od sedamdeset milijuna stanovnika islamske vjeroispovjesti. Zato bi kršćanski deklarirana i opredjeljena Europa, odnosno EU, bila sretnija da Turska nikada ne postane njena članica. Bruxellesu bi bilo draže da bošnjački politički establišment u BiH nema uzora u aktualnom turskom premijeru Erdoganu i njegovoj Stranci pravde i razvoja. Države zapadnog Balkana, Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija bi, nakon ispunjenja uvjeta, mogle u paketu biti primljene u EU. Zato aktualni odnosi BiH i Turske, bez obzira na stupanj utjecaja Ankare na Sarajevo, neće bitnije utjecati na europski put BiH“, smatra Kučukalić. Miloš Šolaja kaže kako su odnosi između BiH i Turske opterećeni prošlošću, što potvrđuju i aktualne nesuglasice u RS-u oko prijema Doboja u Zajednicu općina turskog svijeta. Za BiH je, kako ističe, važna jasna politička strategija, kako prema Turskoj tako i prema EU.

„Na bosansko-turske odnose utječu ukupni politički odnosi u BiH, a oni već dvadeset godina nisu stabilni. Mnoga ovdašnja pitanja, poput ključnih koja se odnose na politički sustav i institucionalno uređenje BiH, još uvijek su otvorena. Ovdje se i na ulogu Turske gleda kroz prizmu neriješenih političkih odnosa unutar BiH. Do poboljšanja bi moglo doći ako se u BiH usvoji precizniji koncept vanjske politike, odnosno jasnija vanjskopolitička strategija. U BiH se još od Daytona svaka vanjskopolitička situacija rješava stihijski, zbog čega je nemoguće točno utvrditi kakvi bi u budućnosti mogli biti odnosi između Turske i BiH“, kaže Šolaja. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan trebao bi doputovati u Sarajevo u srijedu (20.5.), gdje će razgovarati s članovima Predsjedništva BiH. Predviđeno je potpisavnje nekoliko međudržavnih sporazuma. Erdogan bi trebalo otvoriti Isa-begov hamam u Sarajevu čiju je obnovu financirala Turska.

0 comments