STOXX indeks 600 vodećih europskih dionica bio je oko 9,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Londonski FTSE indeks bio je oko 9,30 sati u plusu 0,45 posto, na 7.348 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,30 posto, na 4.997 bodova, a frankfurtski DAX 0,40 posto, na 12.030 bodova.
Najviše su jutros porasle cijene dionica u energetskom sektoru, 0,8 posto, jer je ulagače ohrabrio rast cijena nafte nakon dva dana oštrog pada.
Nakon što je jučer zaronila na 48,59 dolara, najnižu razinu od kraja studenoga, jutros je cijena barela na američkom tržištu porasla 0,7 posto, na 49,65 dolara.
I na londonskom je tržištu barel poskupio 0,7 posto, na 52,55 dolara, no i dalje je na gubitku od početka tjedna gotovo 6 posto.
U fokusu ulagača bit će poslijepodne izvješće o zapošljavanju u SAD-u jer ako podaci budu dobri kao prethodnih mjeseci ojačat će špekulacije o ubrzanju tempa povećanja kamata američke središnje banke u ovoj godini.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 190.000, što bi bio nastavak povoljnih trendova na tržištu rada.
A to, pak, znači da bi čelnici Feda već na sjednici idućega tjedna mogli povećati ključne kamatne stope.
Posljednjih tjedana, naime, dužnosnici Feda nagovještavaju da bi kamate mogle biti povećane vrlo brzo jer se rast gospodarstva, ali i inflacije, ubrzava.
Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji gotovo 90 posto izgleda da će Fed povećati kamate već idućega tjedna, a ako se nastavi pozitivan trend na tržištu rada i ako ojača inflacija, Fed bi u ovoj godini mogao ubrzati tempo povećanja kamata.
U posljednje dvije godine kamate su bile povećane za 0,25 postotnih bodova jednom u svakoj godini, dok se ove godine očekuje povećanje kamata u tri navrata.
I na azijskim burzama cijene dionica jutros su porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio na dobitku 0,3 posto.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 1,5 posto, na 19.604 boda, najvišu razinu u 15 mjeseci. U cijelom ovom tjednu ojačao je 0,7 posto, što se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena jer zbog toga japanski izvozni proizvodi postaju cjenovno konkurentniji na inozemnim tržištima.
(Agencije)
