Koalicija “Hrvatska raste – nema povratka na staro”, koju uz HNS, HSU, HL, A-HSS i ZS predvodi SDP, u svom istoimenom programu ističe: “Intenziviranjem komunikacije prema Europskoj uniji i Europskoj komisiji i nametanjem Republike Hrvatske kao relevantnog partnera u dosezanju ključnih ciljeva poput energetske sigurnosti, diverzifikaciji opskrbnih pravaca plina i uspostavljanju jedinstvenog energetskog tržišta, Republika Hrvatska je u našem mandatu prepoznata kao relevantan regionalni partner u energetskoj politici EU.”.
“Projekti kao što je gradnja LNG terminala na Krku te projekti za osiguravanje plinskih interkonekcija sa susjednim zemljama dobili su financijsku podršku Europske komisije za njihovu cjelovitu pripremu čime smo definitivno potvrdili naš uspjeh u pozicioniranju Hrvatske kao važnog regionalnog igrača u energetskoj politici. LNG terminal jedna je od najvećih državna investicija, vrijednosti veće od 630 milijuna eura. Gradnjom LNG terminala, Plomina C i drugih značajnih energetskih objekata poboljšat ćemo sigurnost opskrbe energentima te poboljšati naš ukupni položaj na energetskom tržištu regije i Europe.”, ističe se.
“Projekt Plomin C procijenjen je na vrijednost od 1 milijarde eura. Projektom izgradnje TE Plomin C djelomično se nadomještaju postojeći kapaciteti termoelektrana koje zbog starosti, neučinkovitosti i neprihvatljivosti utjecaja na okoliš izlaze iz pogona.”, navodi se u programu koalicije “Hrvatska raste – nema povratka na staro” te dodaje: “Što se tiče realizacije projekata u području obnovljivih izvora energije, u razdoblju od 2011. do 2015. na elektroenergetsku mrežu je priključeno preko 338 MW iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.”
“HEP ostaje i dalje ključna hrvatska energetska kompanija i nositelj važnih novih projekata koji su pripremani u tekućem mandatu. Među najznačajnijim su, uz Plomin C, HE Senj-Kosinj, TE-TO Osijek i EL-TO Zagreb.”, zaključuje se u poglavlju “Gradimo suvremenu infrastrukturu za novi gospodarski rast i bolji standard građana” koalicije “Hrvatska raste – nema povratka na staro”.
U pogledu očuvanja okoliša, i ova koalicija voli koristiti terminologiju održivog razvoja. “Očuvani okoliš jedna je od najvećih potencijala za održivi razvoj i kvalitetan život građana Hrvatske. Naša koalicija po prvi puta je u Republiku Hrvatsku uvela niskougljični razvoj kao glavni koncept razvoja koji provodi Europska unija. To podrazumijeva korištenje naprednih tehnologija i prelazak proizvodnje i potrošnje energije na načine koji ne povećavaju razinu stakleničkih plinova i tako čuvaju klimu i naš okoliš. Naša Vlada je po prvi puta razdvojila pad emisija stakleničkih plinova i kretanje gospodarskih aktivnosti. Danas rast gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj više ne uzrokuje rast emisija stakleničkih plinova.”.
“Osigurali smo velika sredstva za razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom, za sanaciju i zatvaranje odlagališta, za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje. Zaposlili smo građevinski sektor, otvorili preko 11.000 novih “zelenih” radnih mjesta (“Zelena Hrvatska”). Pokrenuli smo projekte energetske obnove javnih zgrada, vrtića, škola i bolnica, ali i privatnih stambenih objekata. Ulažemo u energetsku efikasnost, u subvencije za energetski štedljive uređaje, vozila koja ne zagađuju okoliš.”.
“Ostvarili smo ogromne pomake u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Nakon desetljeća nerazumnog postupanja s otpadom i odlaganja vrijednih sirovina na preko 300 neuređenih odlagališta diljem Hrvatske, napokon počinjemo gospodariti otpadom i vrijedne sirovine vraćamo u upotrebu. Sufinancirali smo gradovima i općinama nabavu komunalne opreme u vrijednosti od 540 milijuna kuna. Kao rezultat ulaganja u opremu direktno namijenjenu odvajanju otpada, na hrvatskim ulicama postavljeno je 650.000 kanti, 45.000 kontejnera, 20.159 kompostera, 2.629 zelenih otoka, 165 reciklažnih dvorišta. Zahvaljujući tome danas 80% građana Hrvatske ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok ih je 2012. imalo tek nešto više od 40%.”.
“Za izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom osigurali smo 5 milijardi kuna iz EU fondova i vlastitih izvora. Prva dva centra za gospodarenje otpadom vrijedna oko 500 milijuna kuna izgrađena su i ove godine kreću s radom – Marišćina i Kaštijun. Pokrivat će potrebe Primorsko-goranske županije i Istarske županije i njihovih 504.000 stanovnika.”, navodi se.
“Objavljeni su natječaji za radove na trima centrima, za Šibenskokninsku, Zadarsku i Karlovačku županiju. U tijeku je i natječaj za centar Piškornica koja će pokrivati potrebe 4 sjeverozapadne županije – Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničkokriževačku. To su radovi vrijedni gotovo 1,5 milijardi kuna, a 75% sredstava osigurano je iz EU. Ostatak do 90% osiguran je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa na lokalnu zajednicu pada tek 10% sufinanciranja. To su stotine radnih mjesta na njihovoj gradnji i oko 650 novih radnih mjesta kad se svi centri otvore.”, ističe se.
“Pomoću EU fondova pokrenuli smo značajan investicijski ciklus razvoja vodnog gospodarstva koji se nastavlja i ubrzava i u idućem mandatu. Zahvaljujući pokrenutim projektima, smanjit ćemo broj stanovnika bez pristupa javnim vodoopskrbnim sustavima koja nisu obuhvaćena monitoringom voda ili koji su spojeni na sustave koji ne udovoljavaju mikrobiološkim i/ili kemijskim parametrima sa 930.000 u 2014. na 350.000 najkasnije do kraja 2023. Kroz Operativni program Zaštita okoliša 2007-2013 trenutno financira 11 projekata iz vodnog gospodarstva ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna od čega oko 2 milijarde kuna predstavlja udjel iz EU fondova. Najveći među njima su projekti u Osijeku, Poreču, Vukovaru, Županji, Čakovcu i drugim hrvatskim gradovima.”.
“Najmanje 14 milijardi kuna će se uložiti u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, od čega je 7,7 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. 4 milijarde kuna se planira uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno zaštitu od poplava, od čega je 1,6 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. Ovako značajnim ulaganjima u sustav gospodarenja otpadom te vodnog gospodarstva stvaramo pretpostavke za održivi razvoj gospodarstva, a posebice turizma kod kojeg je upravo očuvani okoliš najvažnija komparativna prednost Hrvatske.”
U idućem mandatu aktualna Vlada, ukoliko ponovno dobije izbore, namjerava nastaviti s energetskom obnovom Hrvatske. “U protekle tri godine energetskom obnovom obuhvaćeno je 20.000 kućanstava u kojima živi oko 65 000 naših sugrađana koji će zahvaljujući ovim projektima smanjiti svoje troškove za energiju 30-60%.”.
“I u narednim godinama nastavit ćemo sa sufinanciranjem energetske obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, javnih i komercijalnih objekata, industrije, turističkog i drugih gospodarskih sektora. Time ćemo osigurati ugodnije uvjete stanovanja, smanjenje potrošnje energije i niže troškove režija. Istovremeno time smanjujemo emisije CO2 i doprinosimo sprječavanju i ublažavanju klimatskih promjena. Samo kroz projekte energetske obnove i gospodarenja otpadom u sljedeće četiri godine stvorit ćemo 16 000 novih zelenih radnih mjesta. Za te smo svrhe osigurali ukupno preko 12 milijardi kuna, od čega 8 milijardi kuna iz EU fondova.”, navodi se u programu “Hrvatska raste – nema povratka na staro”.
“Pripremamo i novi projekt suzbijanja energetskog siromaštva kroz financiranje energetske obnove domova socijalno najugroženijim obiteljima koje žive u objektima koji su energetski neučinkoviti.”, zaključuje se u tom programu. (Croenergo.eu)
