[vc_row][vc_column width=”1/3″]Dekanić za Poslovni[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kod država koje nisu veliki proizvođači, poput Hrvatske, bit će gubitnika kao što su Inina proizvodnja nafte ili energetska učinkovitost, misli Dekanić.[/vc_column][/vc_row]
Cijene nafte su zadnjih tjedana, što zbog nesporazuma zemalja OPEC-a i Rusije, a ponajprije zbog pandemije Covida-19 potonule na svoje rekordne minimume u zadnjih nekoliko desetljeća i trenutačno su na razini između 20 i 30 dolara za barel.
No, energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da će se nakon korone cijene nafte ponovno stabilizirati na prošlogodišnjem nivou. “Iako je sukob Saudijske Arabije i Rusije oko dnevne količine proizvedene nafte unio malo nemira na tržište, radilo se o uobičajenoj “situaciji” na tržištu koja ne bi znatno utjecala na globalno tržište.
No, Covid-19 je gotovo u potpunosti zaustavio zračni prijevoz, a isto tako i dobar dio cestovnog prometa te je potražnja za gorivom drastično pala. Korona će proći, prošla je prije 100 godina i španjolska gripa koja je bila puno fatalnija, a nakon koje je svijet ušao u lude 1920-e koje su obilježene dotad neviđenim razvojem društva i industrije, a tako će biti i sada”, kaže Dekanić.
Dodaje da sama energetika nije radno intenzivna djelatnost, u Hrvatskoj u njoj radi dvadesetak tisuća ljudi, te sama opskrba nije puno bila ugrožena zbog aktualne pandemije. Isto tako, Dekanić očekuje da ne bi trebalo biti nekih implikacija na energetske investicije, a niti na čitavu energetsku strategiju koja je donesena, ali nije još izglasana u Saboru, ako korona ne potraje duže od šest mjeseci.
Upravo porezi i trošarine čine najveći dio maloprodajne cijene motornih goriva u Hrvatskoj, pa promjena njihove razine može utjecati i na prijenos promjene cijena nafte na domaće cijene goriva. Hoće li pad cijena nafte i s njom mogući manji pad cijene naftnih derivata biti problem ili prednost za ukupnu hrvatsku ekonomiju, teško je jednoznačno odgovoriti, kaže Igor Dekanić
Naime, iako kod država koje nisu veliki proizvođači nafte i prerade naftnih derivata, što je slučaj i s Hrvatskom, postoji korelacija između niske cijene tog energenta i rasta BDP-a, nema sumnje da u cijeloj priči, osim dobitnika postoje i neki gubitnici kao što su npr. Inina proizvodnja nafte ili mjere energetske učinkovitosti i smanjenje energetske intenzivnosti u industriji.
S druge strane, jeftina nafta će gotovo sigurno usporiti energetsku tranziciju, kako kod nas, tako i globalno, jer će dobar dio javnih investicija morati ići u normalizaciju funkcioniranja društva nakon korone, piše Poslovni dnevnik.