Koliko učinka ima energetska obnova? Koliki je vremenski period isplativosti? Može li se obnoviti samo fasada? Jeli do estetike ili do energetike?
Piše: Iva Slavica Ilić
Iako je već na veliko kročila na naše podneblje, njena primjena i svijest o koristi iste uvelike je još u nekoj vrsti testne faze. Potrebno je još puno rada, edukacije i istraživanja na tom polju, koje je već poprilično pronašlo svoju važnost na ovim prostorima, ali moglo bi još više naići na plodno tlo. Dobar uvod u to su svakako nacionalni programi koje je otvorilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), a provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Građevinski sektor neminovno obuhvaća i pokreće sva ostala područja. Energetska učinkovitost u zgradarstvu nužni je preduvjet za postizanje ukupnih nacionalnih ciljeva uštede energije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida.
Kao što sam već ranije napomenula, zgradarstvo čini jedan od glavnih energetskih aspekata. Zgrade troše čak više od 40% ukupne potrošnje energije. Energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata i štedi se do 60% na režijama te konačno ono najvažnije, smanjuje se emisija ugljičnog dioksida. Strategija energetske obnove zgrada obuhvaća energetsku obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, komercijalnih nestambenih zgrada te energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Korisna površina stambenog fonda je cca 150 milijuna m². Obiteljske kuće čine 65%, a višestambene zgrade oko 35% ukupnog stambenog fonda. Od toga u kontinentalnom dijelu je oko 65% zgrada, a u obalnom dijelu oko 35%. Za grijanje, hlađenje i potrošnju tople vode u prosječnom kućanstvu koristi se 70% energije. Toplinska energija se najvećim dijelom osigurava iz ogrjevnog drva 45%, prirodnog plina 25%, loživog ulja 9% te električne energije 13%.
Najveći pojedinačni potrošači energije kroz neposrednu potrošnju energije su zgrade. Troše 43% ukupne energetske potrošnje Republike Hrvatske (RH). Najveći udio u ukupnom stambenom fondu čine zgrade izrađene od 1945. do 1987. godine, koje imaju minimalnu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Mjere energetske učinkovitosti usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanje učinkovitosti sustava grijanja i potrošnje tople vode, zamjenu energenata te poticanje na korištenje obnovljivih izvora energije.
Natječaj raspisan za energetsku obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, objavljen od strane MGIPU-a, zatvoren je 20.02.2017. godine. Kroz poticanje na energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izbora energije, računa se na smanjenje potrošnje energije kroz integrirani pristup. Konačan cilj je utvrđivanje i analiza potrošnje energije i energetske učinkovitosti u postojećem stambenom fondu RH te povećanje energetske učinkovitosti u smislu smanjenja troškova u neposrednoj potrošnji od 30 – 60% te povećanje udobnosti stanovanja. Povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ovog trenutka je goruće pitanje u svim segmentima pa tako i izravno vezanom građevinskom sektoru, gdje energetska obnova omogućava prostor za potražnom građevinara, arhitekata, ovlaštenih certifikatora, ovlaštenih izvođača radova, proizvođača raznih građevinskih i ostalih materijala.
No, ne teče energetska obnova svugdje glatko. Stvari postaju nešto kompleksnije ako je zgrada zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zone kulturno-povijesne cjeline. Tada su potrebne dodatne dozvole od nadležnog konzervatorskog odjela prije početka radova, koji bi mogli promijeniti karakter povijesne građevine. Radove na kulturnom dobru smije projektirati i izvoditi samo tvrtka s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima i ovlaštene osobe od strane Ministarstva kulture.
Takav problem nameće se i u samom centru Grada Zagreba, gdje mnogi građani proučavaju literature i pohode mnoge urede kako bi prikupili informacije na koji način mogu ostvariti svoja prava. Konzervatorski uredi su dosta strogi. Kriteriji i struka nalažu korištenje materijala koje je danas teško ili nemoguće pronaći, a ni cijene nisu male. Dodatno su izuzeti i od mogućnosti javljanja na natječaje za energetsku obnovu pa moraju pratiti druge mogućnosti sufinanciranja kao što je natječaj za povlačenje sredstava iz spomeničke rente.
Ministarstvo jednom godišnje raspisuje Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u sklopu kojega se među ostalim financira i program kulturne baštine. Osim državnog proračuna, sredstva za obnovu povijesnih kuća osigurana su i u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave. Tako je odlukom Gradske skupštine od 21.3.2017., Grad Zagreb raspisao Javni poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada po modelu sufinanciranja; ulično pročelje s 80%, a ostala pročelja se sufinanciraju sa 60%. U tu svrhu predstavnici Grada su osigurali i besplatni info telefon, te e-mail za svoje građane.
A da ima sretnih i uspješnih primjera zgrade pod spomeničkom baštinom koja potiče i provodi energetske projekte, dokazuje Energetski centar Bračak. Dvorac se nalazi u istoimenom naselju Bračak na području Grada Zaboka, a sagrađen je od strane obitelji Kulmer 1889. godine. Povijesni, kulturni i krajobrazno-arhitektonski aspekt, svojstvo kulturnog dobra upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, vrijednosti su koje krase dvorac. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorcu je bila smještena Dječja bolnica za plućne bolesti, a danas je europski primjer obnove zgrade pod spomeničkom baštinom u kojoj je uspostavljen regionalni centar za poticanje i provedbu energetskih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini.
Financijsku potporu za izradu tehničke dokumentacije pružili su Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova Europske unije, Krapinsko-zagorska županija te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Regionalnoj energetskoj agenciji financijsku potporu je pružilo čak deset županija te sve hrvatske energetske agencije.
