Energetska kriza prijeti Hrvatskoj

Pregovori HEP-a i japanskog Marubenija oko gradnje Plomina C kasne i neće završiti prije jeseni ove godine, gradnja HE Ombla kod Dubrovnika je na nikad dužem štapu, investicija termoelektrane na plin u Osijeku je također u povojima, a termoelektrani na ugljen u Pločama su se usprotivili građani.

Situacija je već sad vrlo alarmantna, jer do 2020. godine iz pogona mora izaći čak 1.200 MW snage instalirane u starim elektranama, pri čemu HEP ukupno raspolaže s 3.654 megavata kapaciteta. Pritom, u narednih će pet godina, s gospodarskim oporavkom, rasti i potražnja za energijom, pa računice kažu da će nam nedostajati, zapravo, ukupno oko dvije tisuće megavata proizvodnih kapaciteta. Čak i da 2019. godine uspijemo u pogon pustiti Plomin C, što je malo vjerojatno, njegova će snaga iznositi 500 megavata, koliko bi trebala imati i elektrana na plin u Osijeku. Uz sve dosadašnje “odbijenice” koje je dobila od stručnjaka za bioraznolikost, teško se dotad može očekivati i HE Ombla u pogonu. D

“Spriječe li referendumi i gradnju plominske ili osječke elektrane, u 2020. godini će Hrvatska imati samo Plomin 2, dva bloka u TE-TO Zagreb, dva manja bloka u EL-TO Zagreb te novi blok TE Sisak. Zbog novih normi, odnosno graničnih vrijednosti emisija štetnih plinova, s prvim danom 2018. godine s radom moraju prestati TE Sisak i Rijeka, Plomin 1, TE-TO Osijek i još neki, manji – ugasit će se ukupno 1.200 MW”, upozorava u »HEP-ovom vjesniku« energetičar Marijan Kalea, pitajući se kako ćemo, s kojim novcem, domaću izgubljenu proizvodnju nadoknaditi uvozom. »Jesmo li svjesni da je već danas prekasno za izvršnu odluku o bezuvjetnom početku izgradnje jedne nove velike termoelektrane – u Plominu, Pločama, Slavonskom Brodu, Osijeku ili negdje drugdje. Takva je elektrana već trebala biti u pogonu, a ne tek pred mogućom izgradnjom!«, ističe Kalea, napominjući kako je Zakon o strateškim investicijama ubrzao donošenje odluka i dozvola, no to nije dovoljno. Osvrće se i na zagovaratelje kapaciteta na obnovljive izvore energije, sunce i vjetar, koji ističu da smo prema instaliranoj snazi elektrana na obnovljive izvore energije, po stanovniku, među posljednjima u Europi. Isto je i kad su elektrane na ugljen u pitanju, kaže energetičar. Imamo, daje računicu, TE Plomin 1 i 2, ukupne snage oko 300 tisuća kilovatsata, i 4,3 milijuna stanovnika, što znači 70 vata po stanovniku. Njemačka ima 49 termoelektrana na ugljen snage 41 tisuću megavata i 80,6 milijuna stanovnika, znači 510 vata po stanovniku. Samo su u prošloj godini uvezli 850 milijuna tona kamenog ugljena, Hrvatska oko milijun.

You may also like

0 comments