Tržište umjetnog gnojiva
Nagli rast cijena gnojiva zbog događaja poput ruske invazije na Ukrajinu i povećane potražnje stvorio je ozbiljne izazove za poljoprivrednike širom svijeta. Nakon što su globalni troškovi gnojiva za usjeve porasli, Kina, kao najveći proizvođač i potrošač gnojiva, donijela je odluku o pooštravanju ograničenja izvoza, podsjećajući na krhkost lanca opskrbe hranom.
Peking je nedavno zatražio od nekih svojih glavnih trgovaca da obustave izvoz ureje, koja je široko korišteno dušično gnojivo. Ova odluka rezultirala je porastom globalnih cijena gnojiva, pridružujući se već postojećem trendu rasta cijena potaknutom snažnom potražnjom i zabrinutošću u vezi s mogućim kineskim ograničenjima.
Mnoge zemlje ovise o ovim hranjivim tvarima kako bi osigurale dovoljno hrane za svoje stanovništvo. Primjerice, u Indiji, koja je veliki potrošač ureje, ova nova ograničenja prijete povećanjem subvencija i inflacijom cijena hrane, što predstavlja izazov za vladu pred izbore.
Odluka kineske vlade nije iznenadila, s obzirom da su već ranije ograničavali izvoz ključnih gnojiva kako bi osigurali dovoljne zalihe za domaće potrebe. Međutim, opuštanje tih ograničenja u ovoj godini rezultiralo je rastom cijena, izazivajući zabrinutost vlasti.
Osim što utječu na cijene gnojiva, visoki troškovi također smanjuju prinos poljoprivrednika, što dodatno komplicira opskrbu hranom. Ova situacija dolazi u vrijeme već postojećih problema u lancima opskrbe hranom, uključujući rat u Ukrajini, porast protekcionizma i nepredvidive ekstremne vremenske uvjete.
Iako budući koraci Kine još nisu potpuno jasni, izgledi za usporavanje izvoza ureje u četvrtom kvartalu stvaraju zabrinutost u svjetskoj poljoprivredi, dok tržišta i dalje prate razvoj događaja.
