Energetika 2020 o europskom zelenom planu

U organizaciji Jutarnjeg lista
Ekološka tranzicija je prilika za održiv rast našega gospodarstva, koji se treba temeljiti na razvoju naprednih tehnologija i inovacija, istaknuo je u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji “Energetika 2020, Green New Deal za Hrvatsku”.

Rasprava u okviru Europskog zelenog plana, koji je pokrenula novoizabrana Komisija, podudara se s hrvatskim predsjedanjem i ono će obilježiti naših šest mjeseci u pogledu zakonskih aktivnosti na razini Vijeća, rekao je Plenković, na konferenciji koju su organizirali Jutarnji list i PwC Hrvatska. Premijer je pritom istaknuo da će uloga Hrvatske biti ključna u poticanju rasprave i postizanju dogovora među državama članicama o novom ambicioznom smjeru Europske unije prema klimatskoj neutralnosti. “Kada gledate današnju europsku političku kartu, zelena ekonomija, pitanje klimatske neutralnosti polako postaje dominantno pitanje svih politika i svih društava zapadnih država članica. Munjevito će se isti procesi odvijati i u Hrvatskoj. Stoga je važno i za političke stranke da preuzmu vodstvo u ovim temama”, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako se Europski zeleni plan sastoji od 47 ključnih mjera, koje će se postupno usvajati. Mnoge od njih odnose se na energetiku, dekarbonizaciju, poticanje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti te razvoj novih tehnologija. Europska komisija prošloga je tjedna predstavila plan ulaganja za Europski zeleni plan. “Njime će se u sljedećih deset godina mobilizirati najmanje bilijun eura, dakle tisuću milijardi, ulaganja na području zaštite okoliša i klime. To je investicijski stup Zelenog plana”, rekao je Plenković.

Komisija je predložila da se u narednom sedmogodišnjem razdoblju udio proračuna namijenjen rješavanju klimatskih promjena i zaštitu okoliša podigne s 20 na 25 posto. U idućih deset godina u tu svrhu mobiliziralo bi se čak 503 milijarde eura, čemu bi se pridodalo 114 milijardi eura nacionalnog sufinanciranja za ekološke projekte, istaknuo je premijer. Plan ulaganja, dodaje, uz osiguranje financiranja, podrazumijeva i stvaranje pogodnih uvjeta i davanje poticaja za održiva ulaganja kroz izradu zelenoga proračuna i zelene javne nabave, predviđa se i pojednostavljenje postupaka za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.

Dio tog plana je i Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će u razdoblju koje obuhvaća Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., koji se upravo pregovara, mobilizirati 100 milijardi eura, rekao je Plenković. Taj će Mehanizam obuhvatiti tri glavna izvora financiranja – Fond za pravednu tranziciju, za koji će se izdvojiti 7,5 milijardi eura, program InvestEU s predviđenim ulaganjima do 45 milijardi eura, a treći je instrument za kreditiranje, uz uključivanje Europske investicijske banke, s mogućnošću dodatnih ulaganja u iznosu od 25 do 30 milijardi eura.

Plenković je istaknuo i da Hrvatska, kao zemlja velikih prirodnih bogatstava, prepoznaje važnost ambicioznog europskog zelenog plana. U tom su planu istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine. “S jedne strane naglasak je na sigurnosti opskrbe energijom, a s druge strane jasno je opredjeljenje za održiv energetski razvoj, smanjenje potrošnje i emisije stakleničkih plinova”, rekao je.

Kad je riječ o sigurnosti opskrbe veliki se značaj pridaje diversifikaciji, pri čemu je premijer izdvojio nekoliko strateških energetskih projekata – LNG-terminal na Krku, Plinacrov prateći sustav otpremnih plinovoda, Jonsko-jadranski plinovod, izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju, nedavno u rad puštenu prvu kompresorska stanica na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u Velikoj Ludini, projekte povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, energane i kogeneracijska postrojenja na biomasu te vjetroelektrane. “Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onim izvorima kojih Hrvatska ima najviše. A potencijala ima puno, što se odnosi prije svega na vjetar, sunce i geotermalne izvore”, poručio je premijer.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocjenio je u utorak na panel raspravi “Green New Deal – spašavamo klimu” da promjena paradigme koju nosi Europski zeleni plan za Hrvatsku predstavlja “fenomenalnu šansu” za ubrzanje razvoja.

Panel je održan u sklopu energetske konferencije “Energetika 2020. – Green New Deal za Hrvatsku”, u organizaciji Jutarnjeg lista i PwC Hrvatska, a naglasak rasprave bio je na Europskom zelenom planu, koji je nedavno predstavila Europska komisija i kojim se u sljedećih 10 godina želi mobilizirati najmanje tisuću milijardi eura ulaganja u području zaštite okoliša i klime.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je da promjena paradigme koja se dogodila objavom Zelenog plana za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske predstavlja fenomenalnu šansu. Pritom pojašnjava da dosadašnji način funkcioniranja europskog i svjetskog gospodarstva nije dopuštao onima koji kaskaju, poput Hrvatske koja trenutno ostvaruje 63 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU-a, da ubrzaju svoj put.

S druge strane, ovakvom agendom mala, otvorena ali i fleksibilna ekonomija, što Hrvatska pokušava biti, može učiniti nekoliko koraka brže od velikih sustava i na način da se kroz sve strateške dokumente i akcijske planove jednostavno integrira “zelena priča”, uz dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj, ističe Ćorić. “Za malu i otvorenu ekonomiju upravo Operativni plan 2021. – 2027. je fenomenalna šansa da idemo u smjeru financiranja projekata programa i dekarbonizacije”, kazao je ministar, ističući i da Hrvatska s postojećom strukturom ekonomije predstavlja “savršenu platformu za dekarbonizaciju”, no kako je to proces u kojem trebamo biti brzi.

“Trebamo shvatiti da je ovo igra koju moramo igrati od jučer, najkasnije danas, sutra je kasno”, rekao je Ćorić, pojasnivši da neki druge zemlje već sada “planiraju i igraju u tom smjeru”.

Kaže i da je Zeleni plan za Europu horizontalna agenda koja nosi potpunu promjenu paradigme funkcioniranja europskog gospodarstva, napominjući da to znači ne samo promjene za energetski sektor, već svi trebaju slijediti isti smjer, primjerice i sektor poljoprivrede i prometa i građevinarstva.

Ćorić poručuje da je borba protiv klimatskih promjena prije svega pitanje hoće li svijet za 100 godina izgledati kao danas ili neće. “To je borba koja nema alternativu”, naglasio je Ćorić, ilustrirajući to primjerom da se nečija kuća, koja je sad prvi red do mora, za 50 godina nađe pod morem. “Smjer borbe protiv klimatskih promjena, i dekarbonizacije u kontekstu te borbe nema alternativu, a na nama je da se što je prije moguće tom smjeru prilagodimo”, poručio je ministar, dodajući i da je u Strategiji energetskog razvoja RH definitivno prepoznato ono što se i Zelenim planom definira kao smjer kojim se treba kretati europsko i svjetsko gospodarstvo.

Međutim, Ćorić napominje i da u ovom trenutku na razini Europe ne postoji homogen stav i jasna ideja što će nova paradigma donijeti, a kako Europska komisija treba postaviti elemente i jasan regulatorni okvir da Zeleni plan bude provediv, pri čemu izazov za pojedine zemlje predstavljaju i financije.

Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon istkanuo je na panelu da Zeleni plan ne predstavlja prijetnju već priliku za poslovanje te najveće hrvatske energetske kompanije. Napominje i kako je u budućnosti u Hrvatskoj potreban optimalan energetski miks, a Fasimon vjeruje da će proizvodi Ine bio njegov dio. “U suprotnom, ne bi se transformirala rafinerija u Sisku, kao što ne bismo ni donijeli konačnu odluku o ulaganju u riječku rafineriju”, poručio je Fasimon.

Predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) Pavao Vujnovac ustvrdio je da je dekarbonizacija vrlo kompliciran proces koji zahtijeva velike investicije, pri čemu između ostalog kaže da ako želimo dekarbonizaciju moramo podržavati izgradnju plinskih elektroenergetskih sustava, napominjući da trenutno korištenje plina za proizvodnju struje realno ne predstavlja ekonomičnu investiciju.

Je li Hrvatska prepoznala izazove, ali i prilike ovog plana te koliko su političke strukture spremne pitati struku, govorio je na danas dr. sc. Julije Domac, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDARENE.

Energetska tranzicija i klima izrazito zanimaju mlade ljude koje je tradicionalno teško zainteresirati za političke teme. Jako me zabrinjava da trenutno niti jedna politička opcija u Hrvatskoj nije ove teme na kvalitetan način uključila u svoj program. Osobno se nadam da će novi predsjednik Milanović i premijer Plenković prepoznati važnost teme koja je iznad svih političkih interesa i u pravom smislu tema od najvećeg nacionalnog interesa te na njoj ostvariti punu zajedničku suradnju. Sada je odličan trenutak za konačno uhvatiti val na kojem se kreće EU, sada ili nikada.

Ne zanemarujući težinu trenutka, dr. Domac je dodao kako je postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. najveći izazov i prilika našeg doba, no i ponudio je konkretne načine. Green Deal je prilika koju Republika Hrvatska treba iskoristiti za otvaranje višemilijunskog investicijskog ciklusa i svoje vlastito repozicioniranje i brendiranje u EU. Energetska tranzicija u kontekstu EU Green Deala pruža priliku Republici Hrvatskoj da se pozicionira kao jedan od EU lidera što nikada do sada nije ni približno uspjela te da se što prije brendira kao 100% klimatski neutralna. Energetskom tranzicijom radimo i na održivom turizmu, ali i otvaramo velike investicije u tzv. pametnim sektorima gospodarstva.

Financiranje i financijski instrumenti trebaju igrati važnu ulogu u tzv. HR Green Deal paketu. Potrebno je otvoriti linije financiranja poduzetnika/gospodarstva kroz takozvana nacionalna sredstva FZOEU (iz prodaje emisijskih jedinica) s obzirom da ta sredstva uplaćuje gospodarstvo; treba pokrenuti i investicijsku platformu koja će u puno većoj mjeri kombinirati EU sredstva s privatnim kapitalom te ustanoviti i jamstveno-poticajnu liniju za javni sektor koja će osigurati njihovo sudjelovanje u EU fondovima s obzirom na njihov potrošeni kreditni potencijal i preuzeto opterećenje i obveze.

U svemu će biti potrebno i stvoriti odgovarajuću institucionalnu mrežu i okvir za provedbu aktivnosti HR Green Deala, u to treba na pravi način uključiti postojeće institucije poput FZOEU i HBOR-a, ali i formirati nacionalnu energetsko-klimatsku agenciju koje se može jednostavno ustrojiti odgovarajućim restrukturiranjem Energetskog instituta Hrvoje Požar. Takva agencija trebala bi povezati i sve postojeće energetske agencije koje imaju vrlo vrijedne rezultate, ali i potaknuti otvaranje novih u Slavoniji i Dalmaciji. Samo s učinkovitom i dobro postavljenom strukturom u kojoj rade isključivo stručnjaci te s novim pristupom u financiranju možemo potaknuti velike investicije. Bez toga sve što nam se može dogoditi je -samo još jedna propuštena prilika.

EU Green Deal uključuje je i otoke koji na razini EU sve više dobivaju na važnosti. Rezultat je to rada postojećeg Tajništva za otoke, ali i velikog posla kojeg je napravio hrvatski EU zastupnik Tonino Picula sa svojim timom.

Na razini Bruxellesa u zadnje se vrijeme dosta lobira da se se oformi stalno tijelo koje će brinuti europske za otoke. Još jedna izvrsna prilika koju bismo, a pogotovo za vrijeme predsjedanja trebali iskoristiti jer u Hrvatskoj zasada ne postoji niti jedna EU agencije. Uspostava nove EU agencije za otoke, u zemlji s više od 1000 otoka, bio bi i više je nego logičan potez. zaključio je dr. Domac

You may also like

0 comments