Emigracijska i demografska kretanja utječu na tržište rada

Hrvatsko tržište rada regionalno se oporavlja neujednačeno, no zajednički svim županijama je dinamičniji pad broja nezaposlenih od rasta broja zaposlenih, a takva su kretanja odraz emigracijskih i demografskih trendova koji rezultiraju snažnijim padom broja nezaposlenih, kaže analiza HGK “Tržište rada – pokazatelj po županije”.
Nezaposleni su, naime, više skloni emigraciji, a manji natalitet rezultira manjim pritiskom na burzu rada, a sve se to na kraju ogleda i u broju stanovnika koji se smanjuje u gotovo svim županijama, kaže se u analizi. Kao i kod ostalih makroekonomskih pokazatelja, tržište rada je na regionalnim razinama različito, kao i brzina i trajanje oporavka nakon gospodarske krize koja je u svim županijama trajala nekoliko godina, kažu u Komori.

Ističu da je 2017. godina posebna po tome što je i na nacionalnoj i na razini svih županija ostvaren oporavak tržišta rada. U nekoliko je županija oporavak započeo i ranije, a 11 je županija u 2017. godini imalo nižu stopu nezaposlenosti nego posljednje pretkrizne, 2008. godine. No, iako je u 20 županija nezaposlenih bilo manje nego 2008. godine, samo je u njih četiri ostvaren i istodoban rast broja osiguranika mirovinskog osiguranja.

Znači da je u gotovo svim županijama prevladavao brži trend pada broja nezaposlenih od rasta broja zaposlenih (osiguranika), što je povezano s demografskim i emigracijskim kretanjima, ocjenjuju u HGK-u. Zamjećuju da su povoljni trendovi u segmentu nezaposlenosti počeli ranije nego u segmentu zaposlenosti pa je tako kontinuirani trend pada broja nezaposlenih započeo u većini županija prije četiri godine, a sve županije bilježe pad zadnje tri godine.

Najkasniji početak oporavka (u 2015. godini) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. U 2017. godini godišnje stope pada broja nezaposlenih bile su u 10 županija više od 20 posto, a najviša stopa pada zabilježena je u Krapinsko-zagorskoj (28,6), Varaždinskoj (28,3) i Koprivničko-križevačkoj županiji (27,6 posto) županiji.

Iste tri županije prednjače u padu broja nezaposlenih zadnje tri godine, koji se kreće iznad 50 posto. Najsporiji je pad istovremeno ostvaren u Ličko-senjskoj (28,1 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (28,7) te Šibensko-kninskoj županiji (29,4 posto). Dubrovačko-neretvanska županija ostala je jedina županija u kojoj je 2017. godine bilo više nezaposlenih nego 2008. godine.

Jedanaest je županija u 2017. godini imalo niže stope nezaposlenosti nego 2008. godine, pri čemu je najveća razlika ostvarena u Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Od županija Jadranske Hrvatske najvišu stopu nezaposlenosti ima Splitsko-dalmatinska županija, koja najsporije i sustiže stopu iz 2008. godine, pokazuje HGK-ova analiza analiza.

You may also like

0 comments