Ekonomski institut: Gospodarstvo se oporavlja sporije od BDP-a

CEIZ indeks u listopadu ove godine povećan je za 0,2 indeksna poena u odnosu na rujan, objavio je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), čiji analitičari ističu da kretanje CEIZ-a, kao i BDP-a, upućuje na to da se gospodarstvo oporavlja.

CEIZ indeks bilježi izraženi trend rasta još od lipnja prošle godine, podsjeća EIZ, a od tada do kraja listopada ove godine vrijednost indeksa kumulativno je porasla za 2,3 indeksna boda. “Budući da je od posljednjeg tromjesečja 2014. godine pa do trećeg tromjesečja ove godine desezonirani BDP zabilježio pozitivne tromjesečne promjene, možemo potvrditi da kretanje i CEIZ indeksa i BDP-a upućuje na to da se gospodarstvo oporavlja”, ocjenjuju analitičari Ekonomskog instituta.

Dapače, ističu da se, “s obzirom na to da se isti uzorak nastavio i u prvom mjesecu četvrtog tromjesečja, može očekivati da će zadnje tromjesečje ove godine obilježiti ista pozitivna gospodarska kretanja koja su obilježila i prethodna četiri tromjesečja”.  CEIZ indeks je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu Zagreb, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istodobno s promjenama poslovnog ciklusa. CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Dostupan je jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nosioci ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, potvrdila je u petak druga procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je najbrži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini.

Doprinos domaće potražnje na BDP bio je pozitivan. Izdaci za potrošnju kućanstava u trećem tromjesečju porasli su za 1,4 posto, dok su izdaci za potrošnju države porasli za 0,6 posto. To je brži rast nego u drugom kvartalu, kada su izdaci kućanstava porasli za 0,6, a države za 0,4 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom kvartalu 2,2 posto na godišnjoj razini, brže nego u drugom tromjesečju, kada je rast iznosio 0,8 posto. I doprinos inozemne potražnje bio je po BDP pozitivan, za 1,6 postotnih bodova. Najveći pozitivan doprinos ostvaren je većim izvozom usluga, pri čemu su turističke najznačajnije. Izvoz roba i usluga porastao je u trećem tromjesečju za 8 posto zbog rasta izvoza roba za 10,9 posto, a izvoza usluga za 5,7 posto. To je sporiji rast izvoza roba i usluga nego u drugom tromjesečju, kada je iznosio 10,2 posto na godišnjoj razini. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, u proteklom kvaralu za 8,1 posto, brže u odnosu na 6,9 posto iz drugog tromjesečja.

Nakon što je u prvom tromjesečju BDP porastao za 0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih devet mjeseci ove godine BDP je realno veći za 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje izvješće DZS-a. U izvješću DZS-a navodi se i da je sezonski prilagođeni tromjesečni BDP realno veći za 1,3 posto u odnosu na prethodno razdoblje i za 2,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2014. Po time se podacima Hrvatska svrstala među najbrže rastuća gospodarstva unutar Europske unije (EU).

Usporedbe radi, prosječna godišnja stopa BDP-a na razini EU za treće tromjesečje iznosi 1,9 posto, a Hrvatska se sa stopom rasta od 2,7 posto svrstala na sedmo mjesto. Prosječna međukvartalna stopa rasta za sve članice EU iznosi, pak, 0,4 posto, a Hrvatska je s ostvarenih 1,3 posto, na drugom mjestu. Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno je, pak, veća za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći doprinos rastu BDV-a u trećem tromjesečju ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je porasla 4,3 posto, dok je najveći doprinos smanjenju BDV-a ostvaren u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, s padom od 0,5 posto.

You may also like

0 comments