Domaći izvori gospodarskog rasta sve su važniji s obzirom na slabljenje vanjskih poticaja oporavku u Europskoj uniji, konstatirala je u srijedu Europska komisija, poručivši stoga zemljama članicama da ubrzaju tempo reformi.
“S obzirom na sporiji globalni rast i veliku neizvjesnost moramo intenzivirati naša nastojanja u smjeru jačanja europskog gospodarstva putem dobro ciljanih reformi”, poručio je prilikom predstavljanja preporuka za zemlje članice EU u sklopu Europskog semestra povjerenik za ekonomske i financijske poslove, poreze i carine Pierre Moscovici.
“Odgovorne fiskalne mjere trebale bi također poduprijeti stvaranje radnih mjesta i pomoći u distribuciji ‘plodova’ oporavka na široj osnovi. To su vodeća načela na kojoj počivaju smjernice EK o gospodarskoj i fiskalnoj politici zemljama članicama EU-a za razdoblje od 2016. do 2017. godine”, dodao je Moscovici.
“Zemlje članice ubrzale su reforme u prošloj godini, no tempo tog procesa mora biti ubrzan kako bi podupro stvaranje novih radnih mjesta, gospodarski rast i ulaganja”, poručuje EK.
Najveći napredak zemlje su postigle u područjima financijskih usluga i aktivnih mjera na tržištima rada dok se dodatni napori priželjkuju u stvaranju povoljnijeg ozračja za poslovanje i zapošljavanje te na planu regulatornog okruženja.
U Komisiji primjećuju da je veći napredak zabilježen u zemljama članicama u kojima su utvrđene neravnoteže. Tako su zemlje s velikim vanjskim obvezama značajno smanjile velike deficite na tekućim računima bilance plaćanja iz razdoblja prije krize ili su ih čak preokrenule u viškove, primjećuju u Komisiji.
Konstatiraju i da je troškovna konkurentnost općenito poboljšana, nezaposlenost pada a razduživanje kućanstava i korporativnog sektora nastavlja se, premda je u većini zemalja uglavnom povezano sa smanjenom potrošnjom.
U ocjeni ispravljanja makroekonomskih neravnoteža EK je potvrdila da Hrvatsku i Portugal treba smatrati gospodarstvima s prekomjernim neravnotežama. Obje zemlje trebale bi prema preporukama EK brzo i pravodobno provesti programe reformi. “Razina ambicija nacionalnih programa reformi obje zemlje općenito je je primjerena i potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neravnoteže”, kaže se u izvješću.
Odvojeno je Komisija predložila okončanje procedure prekomjernog manjka za Cipar, Irsku i Sloveniju, budući da su svele deficite ispod tri posto BDP-a. Ako Vijeće donese takvu odluku, u proceduri prekomjernog manjka ostale bi Hrvatska, Francuska, Grčka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. U proljeće 2011. bilo ih je 24.
Slovenija je u postupku bila od 2009. godine. U Bruxellesu predlažu vladi Mire Cerara da smanji proračunsku potrošnju kako bi za nekoliko godina ostvarila uravnoteženi proračun. Također bi do kraja ove godine trebala usvojiti novu mirovinsku reformu i promjene na području javnog zdravstva i skrbi za starije osobe. Očekuje se i napredak u procesu privatizacije i u upravljanju državnom imovinom.
Bruxelles je također prihvatio izvješća Belgije, Italije i Finske. Premda te zemlje odstupaju od referentne gornje granice javnog duga u odnosu na BDP kao i od planirane dinamike za dosezanje tih razina, analiza relevantnih faktora pokazala je da se provode mjere u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu.
Komisija je ujedno odgodila disciplinske mjere protiv Španjolske i Portugala zbog opetovanog prekoračenja propisanih razina proračunskog manjka. “Predlažemo nove rokove za obje zemlje za ispravljanje prekomjernih deficita,” rekao je na konferenciji za novinare povjerenik EU za ekonomske i monetarne poslove. “Predlažemo da svaka zemlja dobije još godinu dana – ali samo jednu godinu”, naglasio je. “Novi rok za Portugal bit će 2016. a za Španjolsku 2017. godina.”
Portugal tako mora u ovoj godini spustiti manjak na 2,3 posto BDP-a, a Španjolska na 3,7 posto u ovoj te na 2,5 posto u 2017. godini. Komisija smatra da – gledano iz političke i ekonomske perspektive – nije pravi trenutak za poduzimanje dodatnih mjera, dodao je povjerenik EU za ekonomske i monetarne poslove, pozivajući se, među ostalim, na izbore u Španjolskoj.
