EK zatražila objašnjenje o Migrantskoj politici Mađarske, Predsjednica u posjetu Budimpešti

Europska komisija od Mađarske je zatražila da pojasni svoju kontroverznu migracijsku politiku, rekao je zamjenik predsjednika te institucije Frans Timmermans.  “Jutros je Komisija poslala pismo mađarskim vlastima u kojemu traži pojašnjenje brojnih pitanja o načinu na koji se one odnose prema tražiteljima azila te o  imigracijskoj politici i kontroli na granicama”, rekao je Timmermans.  “Čekamo odgovor, a potom ćemo razgovarati s mađarskim vlastima”, kazao je.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će od srijede do petka u posjetu Mađarskoj gdje će se sastati s najvišim državnim dužnosnicima, premijerom Viktorom Orbanom, predsjednikom Janosom Aderom i predsjednikom parlamenta Laszlom Koverom, te kao posebna gošća sudjelovati na sastanku Višegradske skupine (V4), a očekuje se da će glavne teme njezinih razgovora biti aktualna migrantska kriza u Europi i inicijativa Jadran-Baltik-Crno more.

Kako se doznaje od izvora iz njezina ureda, predsjednica Grabar-Kitarović će s mađarskim domaćinima razgovarati o bilateralnim odnosima, suradnji u srednjoj Europi, stanju na jugoistoku Europe, o globalnim temama, te osobito o migrantskoj krizi koja posljednjih tjedana pogađa brojne europske zemlje. “Predsjednica će sigurno izraziti razumijevanje za politiku koju Mađarska provodi u zaštiti svojih vlastitih interesa i vlastitih građana, ali isto tako ukazati na to da ne vidi potrebe za bilo kakvim ogradama i zidovima između susjednih država”, rekao je na briefingu za novinare izvor iz Ureda predsjednice.

Govoreći o porukama koje će predsjednica uputiti tijekom boravka u Mađarskoj, izvor je rekao da će ona naglasiti da na migrantsku krizu treba gledati bez traženja krivaca, bez pojačane retorike koja je primjetna u zadnje vrijeme, te “izraziti nadu da ta pojačana retorika neće ostaviti traga na dobrosusjedske odnose”. Grabar-Kitarović će također naglasiti potrebu za solidarnošću između država članica Europske unije, te potrebu rješavanja uzroka ove krize, umjesto da se gubi vrijeme na manje važna pitanja poput pitanja kvota za prihvat izbjeglica. “Predsjednica prije svega ide u Mađarsku naglasiti potrebu zadržavanja pozitivne komunikacije sa susjedima, s Mađarskom koja je uvijek stajala uz Hrvatsku, za vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme cijelog procesa pristupanja Europskoj uniji”, rekao je izvor, naglasivši i osobnu ulogu premijera Orbana u uspješnom završetku hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.

Predsjednica će u Budimpešti održati predavanje na Sveučilištu Korvinus na temu “hrvatskog priloga jačoj srednjoeuropskoj suradnji”. “Okosnica predavanja bit će osvrt na prvi sastanak inicijative Jadran-Baltik-Crno more u New Yorku i snažna potpora koju je predsjednica tom prigodom dobila, uključujući i potporu Mađarske, a osvrnut će se i na mogućnosti suradnje Hrvatske s Višegradskom skupinom”, rekao je izvor. Grabar-Kitarović će se isto tako u prostorijama hrvatskog veleposlanstva susreti i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj.

U četvrtak 8. listopada prijepodne, hrvatska predsjednica će posjetiti hrvatski vrtić, osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti, gdje će zajedno s polaznicima obilježiti Dan neovisnosti, a nakon toga putuje u Balatonfured, gradić na jezeru Balatonu, na dvodnevni sastanak Višegradske skupine. Na sastanku čelnika zemalja Višegradske skupine – Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke – glavne teme razgovora bit će migrantska kriza, borba protiv klimatskih promjena uoči konferencije o klimi krajem godine u Parizu, te stanje u zemljama jugoistočne Europe odnosno “zalaganje skupine V4 za nastavak politike proširenja EU-a, a isto tako i politike otvorenih vrata za ulazak u NATO”. Predsjednica Grabar-Kitarović će na sastanku sudjelovati kao posebna gošća, a kako se doznaje od izvora iz njezina ureda, ona će se zauzeti za “upućivanje jasnijih signala”, kada je riječ o pozivnici NATO-a za Crnu Goru, a isto tako i približavanju Makedonije Sjevernoatlantskom savezu. “Predsjednica će s čelnicima V4 razgovarati i o inicijativi Jadran-Baltik-Crno more”, rekao je izvor, najavivši da bi se tijekom sljedeće godine, “najvjerojatnije u prvoj polovini godine, upravo u Hrvatskoj trebao održati prvi sastanak na vrhu ove inicijative koji bi okupio kako državnike tako i stručnjake, a isto tako i privatni sektor”.

Bivši mađarski predsjednik Arpad Goncz, koji je bio u zatvoru 1956. nakon gušenja ustanka protiv sovjetske vlasti umro je u utorak u 93. godini završivši svoj kako je običavao govoriti “groteskni i nadrealni” život stalno novih početaka. Do danas najpopularniji mađarski političar ispunio je veliku ulogu od 1990. do 2000. godine kad se ta srednjoeuropska zemlja okrenula tržišnoj ekonomiji i zemlji utro put u NATO i Europsku uniju. Arpad Goncz umro je u krugu svoje obitelji, objavila je nacionalna agencija MTI.

You may also like

0 comments