Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) objavio je u utorak kako u ovoj godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske za 1,5 posto, čime je naviše revidirao svoju procjenu iz prosinca prošle godine koja je govorila o rastu za 1,3 posto.
“Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini”, navodi se u priopćenju EIZ-a.
EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto. Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda. “Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada”, procjenjuju u EIZ-u.
Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.
Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi. “Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto”, navode iz EIZ-a. Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.
Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a. Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna. “To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak”, navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto. “Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju”, smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.
U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.
Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a. “Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske”, navodi se u priopćenju.
