Ekonomski institut Zagreb (EIZ) procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo, nakon šest godina pada realnog BDP-a, ove godine zabilježiti pozitivnu stopu i rast za 1,5 posto, a iduće se očekuje rast za 1,1 posto, istaknuto je u petak na predstavljanju novog broja publikacije Croatian Ecomimic Outlook Quarterly.
EIZ je tako povisio svoju procjenu rasta za ovu godinu za jedan postotni bod s obzirom da su procjene iz rujna govorile o rastu BDP-a u 2015. za 0,5 posto, a blago je povisio i procjenu rasta realnog BDP-a za 2016. godinu, s 1,1 posto u rujnu na 1,3 posto u prosinačkom broju Outlooka. U EIZ-u procjenjuju da će hrvatsko gospodarstvo 2017. ponovno rasti po stopi od 1,5 posto. Novu procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini EIZ-ovi istraživači temelje na povoljnim pokazateljima za treće ovogodišnje tromjesečje, kao i mjesečnom indikatoru poslovnog ciklusa (CEIZ indeksa) te podacima o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, kaže ravnateljica EIZ-a Dubravka Jurlina Alibegović.
Urednica ‘Outlooka’ Marina Tkalec dodaje kako su očekivanja za 2015. ponajviše posljedica snažnog pozitivnog doprinosa realne potrošnje kućanstava, koja se oporavlja zahvaljujući poreznim promjenama na početku godine i mogla bi ove godine rasti po stopi od 0,9 posto, niskim cijenama goriva i snažnijoj turističkoj potrošnji. Državna će potrošnja, prema analizama EIZ-a, u ovoj godini blago porasti i to za 0,4 posto, unatoč pritiscima Europske komisije za njezinim smanjenjem unutar procedure prekomjernog deficita. Čini se da su izborna godina i rast poreznih prihoda povećali državnu potrošnju, kaže Tkalec. Investicija, koje su, po njezinim riječima, 2014. godine dotakle dno, u 2015. se ubrzano oporavljaju, a s obzirom na poboljšano korištenje sredstava EU-a i naznake oporavka građevinarstva u ovoj bi godini mogle rasti po stopi većoj od jedan posto.
Snažna ovogodišnja turistička sezona te nastavak većih stopa rasta izvoza od uvoza, dovest će i ove godine bilancu plaćanja u plus od 0,8 posto BDP-a, bez efekta konverzije kredita kredita u švicarskim francima, kaže Tkalec. Za nadolazeće dvije godine, uz ubrzani rast investicija, EIZ očekuje i rast potrošnje kućanstava, ali i blagi pad državne potrošnje uslijed fiskalne konsolidacije, dok bi vanjska trgovina i dalje trebala pozitivno doprinositi rastu BDP-a, no uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza. Prema očekivanjima EIZ-a, poračunski deficit ove bi godine, ne dođe li do značajnijih rashoda do kraja godine, mogao iznositi 4,5 posto BDP-a. Smanjenje deficita EIZ očekuje i u 2016. i 2017. godini, na 4 odnosno 3,5 posto BDP-a. U monetarnoj politici u EIZ-u ne očekuju bitne promjene. Napominju da je likvidnost velika, ali se kreditna aktivnost ne povećava, a banke su opterećene troškovima konverzije.
Analitičari EIZ-a, naime, napominju kako je zakonsko rješenje problema kredita u švicarskim francima dovelo do privremenog rasta međubankarskih kamatnih stopa te do blagog slabljenja kune u odnosu na euro, ali je središnja banka pravovremeno odgovorila i intervenirala povećanjem ponude eura na tržištu i ponovnim uvođenjem obrnutih repo aukcija kojima je stabilizirala kratkoročne kamatne stope i bankama omogućila redovit izvor likvidnosti. Samo zakonsko rješenje i njegova provedba već u prvim danima pokazali su da konverzija kredita u švicarskim francima ne teče glatko te da bi ‘slučaj franak’ i u nadolazećem razdoblju mogao nastaviti opterećivati kako dužnike tako i bilance poslovnih banaka, smatraju analitičari EIZ-a.
Analiza tržišta rada pokazuje da bi stopa nezaposlenosti ove godine mogla biti 17,7 posto, a 2016. i 2017. očekuje se daljnji pad, na 17,2 odnosno 16,8 posto, ističe Iva Tomić, koja u ‘Outlooku’ pokriva tržište rada. Dodaje kako, uz pad nezaposlenosti, pada i zaposlenost, što se, kako je rekla, može objasniti zakonskim izmjenama koje utječu na evidenciju zaposlenosti, ali možda i iseljavanjem. Za 2016. EIZ očekuje smanjenje mase plaća u javnom sektoru te dogovor buduće vlade i sindikata javnog sektora o prolongiranju povišice zbog rasta BDP-a. Glavnim faktorom nesigurnosti u EIZ-u smatraju političku neizvjesnost nakon parlamentarnih izbora, jer se još ne zna hoće li se uspostaviti vlada ili Hrvatsku čekaju novi izbori. Oni bi vjerojatno odgodili strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju, što bi utjecalo na državnu potrošnju, investicije, proračunski deficit i stopu rasta BDP-a, smatraju u EIZ-u.
