[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) u najnovijem izdanju publikacije Croatian Economic Outlook procjenjuje rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini po stopi od 3,1 posto, dok za 2018. godinu očekuju realni rast BDP-a od 3,3 posto.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]To je manje u odnosu na procjenu iz ožujskog izdanja Croatia Economic Outlooka, u kojem se rast realnog BDP-a u 2017. na godišnjoj razini prognozirao po stopi od 3,3 posto, a prognoza za 2018. godinu iznosila je 2,9 posto.[/vc_column][/vc_row]
Svoje prognoze, koje u odnosu na rast BDP-a u 2016. od 3 posto predstavljaju blagi rast, analitičari EIZ-a temelje prije svega na rekordnoj turističkoj sezoni, povećanom potrošačkom optimizmu, rastu raspoloživog dohotka, stabilnom tečaju kune prema euru te očekivanom rastu glavnih trgovinskih partnera.
Rast domaće potrošnje, skromnije stope rasta izvoza
Ističu kako domaća potražnja ostaje glavni generator rasta, dok se nakon pet uzastopnih godina pozitivnog doprinosa u iduće dvije godine očekuje negativan doprinos neto vanjske trgovine ekonomskom rastu, ponajprije zbog ubrzanja rasta uvoza.
S obzirom na rast potrošnje te veliku uvoznu komponentu potrošnih dobara, uvoz bi prema očekivanjima EIZ-a trebao nastaviti snažno rasti, i to po stopi od 10,4 posto u ovoj i 6,9 posto u 2018. godini, dok se usprkos snažnom rastu izvoza usluga te stabilnom rastu izvoza roba ipak očekuju nešto skromnije godišnje stope rasta izvoza, od 8,2 posto u 2017. i 5,7 posto u 2018. godini.
Unatoč tome, zbog očekivanog povećanja rezervacija za gubitke bankarskog sektora, iza čega najvjerojatnije stoje nenaplativi krediti poduzećima koja su dio koncerna Agrokor ili su dio mreže Agrokorovih dobavljača, u EIZ-u očekuju suficit tekućeg računa bilance plaćanja i u 2017. i u 2018. godini.
S druge strane, navode, sve tri sastavnice domaće potražnje – osobna i državna potrošnja te investicije – nastavljaju s pozitivnim doprinosom rastu. Tako se u ovoj godini očekuje porast osobne potrošnje od 4,1 posto, dok se u idućoj godini, uz nešto blaži rast raspoloživog dohotka, očekuje usporavanje trenda rasta potrošnje uz stopu od 3,1 posto.
Uz izlazak iz procedure prekomjernog deficita i stabilno punjenje proračuna nije izgledno da će država u bliskoj budućnosti smanjiti svoju potrošnju te se očekuje njezin rast od 1,6 posto u 2017. godini uz blago usporavanje u 2018. s rastom od 1,3 posto. Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovini godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju te da će investicije završiti 2017. godinu s rastom od 5,1 posto, dok bi u 2018. investicije trebale rasti po stopi od 5,7 posto.
Nastavak fiskalne konsolidacije, prije svega potpomognut povećanjem proračunskih prihoda, u 2017. bi trebao dovesti do dodatnog smanjenja proračunskog deficita. Tako se očekuje da će deficit proračuna opće države iznositi 0,4 posto BDP-a u 2017., dok bi, uz nastavak povoljnih trendova, 2018. godinu Hrvatska mogla završiti sa suficitom proračuna opće države od oko 0,5 posto BDP-a. Paralelno sa smanjenjem proračunskog deficita, udio duga opće države u BDP-u također nastavlja padati.
“U 2016. godini po prvi je put u deset godina smanjen udio duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu te se slična dinamika očekuje i u nadolazećem razdoblju. To znači da bi javni dug mogao iznositi oko 82,2 posto BDP-a krajem 2017. i 80,0 posto BDP-a krajem 2018. godine”, kaže se u analizi EIZ-a.
Očekuje se i usporavanje pada nezaposlenosti i umjereni rast zaposlenosti te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, na 12,8 posto u 2017. i 11,9 posto u 2018. godini.
Što se tiče plaća, EIZ očekuje da bi se njihov rast u 2018. trebao temeljiti na daljnjem oporavku tržišta rada te mogućim pritiscima na rast plaća u pojedinim sektorima s nedostatnom ponudom radne snage.
Slab reformski potencijal Vlade
Nakon tri uzastopne godine smanjenja potrošačkih cijena, očekivana stopa inflacije u 2017. godini iznosi 1,1 posto, prvenstveno uzrokovana rastom cijena hrane. U 2018. očekuje se rast potrošačkih cijena od 1,5 posto, dijelom zbog daljnjeg oporavka kako domaće, tako i inozemne turističke potražnje, ali i kao posljedica nedavnih povećanja cijena električne energije.
S obzirom na predviđeni rast osobne potrošnje i BDP-a, visoku likvidnost i niske kamatne stope, očekuje se ubrzanje rasta kredita u 2018. godini na 3,4 posto.
Istraživači Ekonomskog instituta ipak naglašavaju da postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza, prije svega u sferi javnih financija. Naime, ocjenjuju da je, iako je Vlada uspjela oformiti novu koaliciju i izbjeći prijevremene izbore, njezin reformski potencijal i dalje prilično slab i da odgoda uvođenja poreza na nekretnine to samo dodatno potvrđuje.
Osim toga, upozoravaju da bi “zategnuti odnosi sa susjedima” mogli ne samo blokirati ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), nego i dovesti u opasnost ostvarenje jednog od najvećih investicijskih projekata u posljednjih nekoliko godina – izgradnju Pelješkog mosta.
Očekivane pozitivne trendove u državnim financijama mogle bi ozbiljno ugroziti i rastuće dospjele neplaćene obveze u zdravstvu, ali i restrukturiranje duga Hrvatskih autocesta, nerazriješeno pitanje bankovnih tužbi povezanih sa švicarskim frankom, konačna odluka i način otkupa dionica INA-e od MOL-a, tužbe povezane sa zloglasnim lex Agrokorom te potencijalni rast kamatnih stopa u Europskoj uniji, kažu u EIZ-u.
