Europska središnja banka (ECB) objavila je u petak da je spremna po potrebi pojačati likvidnost u eurozoni s obzirom na previranja na financijskim tržištima nakon britanske odluke o izlasku iz Europske unije. “S obzirom na ishod britanskog referenduma Europska središnja banka (ECB) pozorno prati stanje na financijskim tržištima i u bliskom je kontaktu s drugim središnjim bankama”, stoji u bančinom priopćenju objavljenom u petak.
“ECB je spreman po potrebi osigurati dodatnu likvidnost, u eurima i u inozemnim valutama”, dodaje se u priopćenju. “U kontaktu s bankama koje nadzire ECB se pripremio za ovakav ishod i smatramo da je bankovni sustav u eurozoni otporan u pogledu kapitala i likvidnosti”, poručuju iz središnje monetarne institucije eurozone.
Tečaj funte naglo je pao a na svjetskim tržištima dionica zavladao je kaos nakon što su Britanci na jučerašnjem referendumu donijeli odluku o izlasku iz Europske unije. Funta je potonula na najnižu razinu u 31 godinu, spustivši se u jednom trenutku čak 10 posto, na samo 1,3229 dolara. Euro je također potonuo prema američkoj valuti, budući da je rezultat britanskog referenduma iznenadio tržišta.
Iz ECB-a su poručili da će i dalje “izvršavati svoje obveze kako bi osigurali stabilnost cijena i financijsku stabilnost u eurozoni”. U odvojenom je izvješću središnja monetarna institucija u zoni primjene zajedničke europske valute objavila da je komercijalnim bankama odobrila gotovo 400 milijardi eura jeftinih kredita u sklopu priprema za financijska previranja nakon britanske odluke o izlasku iz EU.
Ukupno 514 banaka zadužilo se kod ECB-a za ukupno 399,3 milijarde eura na rok od četiri godine i kamatnu stopu od nula posto u sklopu programa ciljanog dugoročnog refinanciranja (TLTRO). Komercijalni zajmodavci obvezni su proslijediti taj novac kompanijama u vidu kredita budući da se upravo niska razina kreditiranja smatra jednim od ključnih uzroka još uvijek slabašnog ekonomskog oporavka eurozone.
Prva varijanta tog programa pokrenuta je u rujnu 2014. godine a ECB je odlučio pokrenuti još jedan ciklus, koji će ovaj puta obuhvatiti ukupno četiri operacije i ponudu kredita bankama s rokom povrata od četiri godine i još povoljnijim kamatama.
Velika Britanija i Europska unija ostat će “prijeko potrebni partneri za SAD”, rekao je američki predsjednik Barack Obama nakon što su Britanci glasovali za izlazak iz EU-a. “Narod Ujedinjenog Kraljevstva je govorio i mi poštujemo njegovu odluku”, rekao je Obama, podsjećajući na “posebne odnose” SAD-a i Britanije i ističući njezinu ulogu kao saveznika u NATO-u.
Bijela kuća pohvalila je također Europsku uniju za njezin rad na promicanju stabilnosti, gospodarskog rasta i širenja demokratskih vrijednosti. “Ujedinjeno Kraljevstvo i EU ostat će prijeko potrebni partneri SAD-a čak i kada počnu pregovarati o svojim daljnjim odnosima kako bi osigurali nastavak stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta za Europu, Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku te svijet”, rekao je.
Službeni Berlin izrazio je u petak žaljenje zbog ishoda referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, a Angela Merkel je za ponedjeljak sazvala čelnike Francuske, Italije i Europskog vijeća na izvanredni sastanak u Berlin. “S velikim žaljenjem smo primili vijest o odluci građana Velike Britanije o izlasku iz Europske unije. Mislim da ne smijemo okolišati: ovaj dan predstavlja veliki rez za Europsku uniju i integracijske procese unutar Unije“, rekla je Angela Merkel na izvanrednoj konferenciji za novinare. “Nema jednostavnih i brzih rješenja za novu situaciju. Ali Europska unija je dovoljno jaka kako bi dala odgovore na današnji dan“, rekla je Merkel.
Dodala je da je za ponedjeljak na izvanredni sastanak u Berlin pozvala predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i talijanskog premijera Matea Renzija.
Također je s predstavnicima parlamentarnih stranaka za utorak dogovorila izvanrednu sjednicu Bundestaga na kojoj će biti riječi o posljedicama Brexita. “27 zemalja Europske unije moraju dokazati kako ovaj problem mogu riješiti bez nepromišljenih poteza“, zaključila je kancelarka.
Vicekancelar i predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke Sigmar Gabriel pokušao je nakon prvih vijesti iz Velike Britanije smiriti situaciju. “Brexit ne znači kraj Europe. To je je pucanj upozorenja, ali to ne znači da ćemo sad prekinuti sve puteve“, rekao je Gabirel i ukazao na činjenicu da je većina mladih Britanaca glasovala za ostanak u Europskoj uniji. „Europi je potreban novi početak“, dodao je Gabriel.
Ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier smatra da je je Brexit šok, ali i prilika za “zbijanje redova“ u Europskoj uniji. “Ovo nije jednostavni dan za Europu. No upravo sad je potrebno da preostalih 27 članica udruži snage kako bi prebrodili i ovu krizu“, rekao je Steinmeier u prvoj reakciji na rezultate referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije.
Šef zastupničkog kluba SPD-a Thomas Oppermann ukazao je i na mogućnost škotskog referenduma o izlasku iz Velike Britanije. “Ja bih bio jako sretan kada bi mogao Škotima u Europi zaželjeti dobrodošlicu“, rekao je Oppermann.
Predsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Horst Seehofer ustvrdio je kako je ishod referenduma signal da se mora prestati s “centralizmom“ iz Bruxellesa. “Europska unija mora sada odaslati jasan signal da je spremna na politiku reformi“, rekao je Seehofer.
Dietmar Bartsch, predsjednik zastupničkog kluba stranke Ljevica upoziro je i na to da bi ishod referenduma u Velikoj Britaniji mogao predstavljati poticaj za populiste u ostatku Europe.”Ovdje su pobijedili nacionalisti i populisti i bojim se da će to ojačati slične snage u Europi. Nadam se da će sad političar učiniti nešto protiv jačanja populista“, rekao je Bartsch.
U prvim komentarima o ishodu referenduma u Velikoj Britaniji se ističe kako je tema migracije tijekom kampanje koja je prethodila referendumu igrala veliku ulogu te se povlače paralele sa situacijom u ostaku Europe te moguće jačanje desno-populističkih snaga.
U Njemačkoj je godinu dana uoči održavanja parlamentarnih izbora stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja se profilira isključivo kroz politiku odbijanja migracije, u stalnom uzletu. Predsjednica AfD-a Frauke Petry izravno je optužila njemačku kancelarku za ishod referenduma o Brexitu. “Mislim da je Angela Merkel svojom izbjegličkom politikom građane Velike Britanije otjerala iz Europske unije”, rekla je Petry.