ECB: Protekcionizam će naštetiti svjetskoj trgovini

Protekcionistička trgovinska politika mogla bi povećati, prije nego smanjiti trgovinski deficit zemlje koja je odluči provoditi, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Želeći smanjili veliki trgovinski deficit, kabinet novog američkog predsjednika Donalda Trumpa predložio je niz protekcionističkih mjera, poput novih uvoznih carina.

Bijela kuća također želi preispitati odnose s pojedinim trgovinskim partnerima, uključujući ključne – Njemačku i Kinu, koje više izvoze u SAD no što iz te zemlje uvoze. SAD se već povukao iz trgovinskog sporazuma sa zemljama u pacifičkoj regiji, a zatražio je i analizu Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA). Na sastanku G20 prošlog vikenda Amerika nije željela potvrditi načelo otvorene i slobodne trgovine, potpirivši bojazni da će globalna trgovina pretrpjeti ozbiljan udarac.

Autori ECB-ove analize, objavljene u redovnom ekonomskom biltenu, smatraju da aktualno stanje traži suprotan pristup. Tvrde tako da liberalizacija globalne trgovine i uvoz jeftinijih intermedijarnih proizvoda poboljšavaju konkurentnost i pomažu kompanijama da zadrže prednost u odnosu na međunarodnu konkurenciju. Također podižu izvoz matične zemlje, podsjećaju u ECB-u. “Usvajanje mjera koje podupiru inovacije i smanjuju protekcionističke barijere moglo bi poboljšati konkurentnost”, stoji u ECB-ovu dokumentu. “Multilateralne inicijative usmjerene na liberalizaciju trgovine i financija mogle bi također smanjiti vanjske neravnoteže određenog gospodarstva”, dodaju autori.

U istraživanju se također posredno odbacuje tvrdnja američkog kabineta da se zemlje s velikim viškovima u bilanci plaćanja možda služe nepoštenim trgovinskim praksama. Autori tvrde da će zemlje zapravo smatrati svoju prednost u odnosu na konkurenciju privremenom i postupati oprezno, jer će očekivati da će drugi liberalizirati trgovinu kako bi bili efikasniji i kako bi ponovo postali konkurentni. “Stoga, da bi se s vremenom uspostavila ravnoteža potrošnji, dio povećanog prihoda u domaćoj ekonomiji stavljat će se na stranu, što će pak poboljšati stanje u bilanci plaćanja”, objašnjavaju u ECB-u.

Ako određena zemlja smatra da je trajno osigurala prednost u odnosu na konkurenciju, bilanca plaćanja vjerojatno će se pogoršati jer će potrošnja i uvoz rasti kako bi se približili prihodima, napominju.

Populizam prijeti trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade

Sporazum Europske unije i Kanade o trgovini privremeno će stupiti na snagu za nekoliko tjedana, ali još je uvijek u opasnosti s obzirom na sve jači populizam u Europi, upozorila je EU-ova povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem. Francuska će biti sljedeće poprište na kojem će se sukobiti proEU orijentirani liberali i protekcionističke stranke, a uoči izbora koji će biti održani idućeg mjeseca ankete pokazuju sve veću nelagodu francuskih građana kada je u pitanju globalizacija, primijetila je Cecilia Malmstroem. “CETA (Sveobuhvatni sporazum Kanade i Europske unije o gospodarstvu i trgovini) privremeno će stupiti na snagu ovog proljeća, za nekoliko tjedana”, kazala je ona.

Sporazum je formalno potpisan u listopadu nakon sedmogodišnjih mukotrpnih pregovora. U zadnji čas prevladan je otpor malene belgijske regije čija blokada nije dopuštala vladi te zemlje da ratificira sporazum. Mora ga odobriti svih 28 zemalja EU-a koje su obećale uložiti maksimalne napore kako bi se postigao taj cilj. “Ne uspije li, morat ćemo preispitati stvari”, kazala je povjerenica EU-a za trgovinu.

“Ne znamo (kakve bi bile posljedice takvog raspleta), jer se tako nešto nikada nije dogodilo. U tom bi se slučaju zemlje članice morale sastati i pronaći izlaz iz takve situacije”, dodala je Malmstroem.

Ekstremna desnica poražena je prošlog tjedna na izborima u Nizozemskoj i sada će sve oči biti uprte u predstojeće izbore u Francuskoj kao novu moguću prekretnicu. “Francuska je veliki test”, konstatirala je Malmstroem. “Ako Francuska dobije populističku vladu, bit će to prijetnja za puno toga što nam je važno, ne samo za trgovinske sporazume.”

Povjerenica je pritom izdvojila platformu čelnice ekstremno desne stranke National Front Marine Le Pen, napominjući da ona “nije samo protiv trgovine već i protiv globalizacije, imigracije i protiv većine vrijednosti do kojih drži većina nas”. “Zato bi to bila istinska prijetnja za Europsku uniju u cjelini”, dodala je.

Malmstroem je posjetila Ottawu kako bi s kanadskim kolegom raspravila o prijedlogu formiranja međunarodnog investicijskog suda koji bi zamijenio više od 3.400 bilateralnih investicijskih sporazuma koliko ih je trenutno na snazi širom svijeta.

Predloženi sustav dopunio bi postojeće mehanizme zaštite ulaganja mehanizmima zaštite potrošača i okoline. Komentirajući zastoj u pregovorima sa SAD-om o trgovinskom sporazumu, Malmstrom je kazala: “Trenutno su u zastoju. Smatramo ipak da nisu propali.”

Kina traži arbitražu WTO-a u sporu s EU-om oko antidampinških mjera

Kina je u utorak zatražila od Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da formira panel kako bi se preispitao pristup “zemlje-surogata” koji Europska unija koristi pri izračunu antidampinških mjera na kineski izvoz. Kada je Kina 2001. godine pristupila WTO-u, u ugovoru je stajalo da je članice te međunarodne organizacije 15 godina mogu tretirati kao netržišno gospodarstvo.Taj je rok istekao krajem prošle godine, ali je EU ipak zadržao stroge propise koji ih štite od poplave jeftinih kineskih proizvoda.

Kina je u utorak zatražila od WTO-a da formira panel koji će presuditi o njezinom zahtjevu da EU pri procjeni prodaju li kineske kompanije proizvode po cijenama nižim od tržišnih prestane koristiti metodu “zemlje-surogata”. Prema toj metodi cijene kineske robe uspoređuju se s onima robe iz trećih zemalja. “Kina je razočarana što je prisiljena zatražiti mjere DSB-a (WTO-ovo tijelo za rješavanje sporova) kako bi Europska unija ispravila očigledne i istaknute nedosljednosti u mjerama WTO-a”, kazao je u utorak kineski predstavnik u međunarodnoj trgovinskoj organizaciji.

Iz Pekinga su ranije poručili da je odbijanje da im se odobri status tržišnog gospodarstva primjer “prikrivenog protekcionizma” i dvostrukih standarda Zapada.

Kineski zahtjev WTO-u nadovezao se pokretanje u prosincu prošle godine početnih faza sporova protiv EU i SAD-a u vezi s takvim odnosom prema Kini. Ti su se postupci u sustavu WTO-a obrađivali odvojeno. Budući da strane u sporu nisu uspjele postići dogovor u konzultacijama koje je vodio WTO, Kini se otvorila mogućnost da od WTO-a zatraži formiranje panela. U EU su se iz razumljivih razloga suprotstavili tom zahtjevu. U priopćenju dostavljenom DSB-u u utorak, predstavnik EU istaknuo je da se u Uniji trenutno raspravlja o tome treba li promijeniti status Kine. Izrazio je ujedno žaljenje zbog odluke Pekinga da ubrza proces i zatraži formiranje panela. “Mislimo da je posrijedi neprimjereno korištenje ionako preopterećenih resursa WTO-ova sustava za rješavanje sporova”, kazao je predstavnik. “Zahtjev Kine… vidljivo je preuranjen i načelno gledano ne može uroditi plodom”, stoji u priopćenju.

EU “može samo zaključiti da je cilj Kine, zapravo, da se pokuša uplesti u unutarnji zakonodavni proces u Europskoj uniji”, nastavili su i dodali: “To bi trebalo ozbiljno zabrinuti sve članice”. AEGIS Europe, udruženje sastavljeno od gotovo 30 europskih udruženja proizvođača, također je osudilo taj potez, pozivajući EU da se suprotstavi kineskoj strategiji baziranoj na načelu “podijeli pa vladaj”. “Kineska je trgovinska strategija jednostavno nevjerojatna, kao da Lance Armstrong tuži Tour de France i traži povrat medalja iako mu je dokazano varanje uzimanje dopinga”, kazao je u priopćenju glasnogovornik AEGIS-a Milan Nitzschke.

Protivljenje EU zasada blokira formiranje panela, ali prema propisima WTO-a eventualni novi kineski zahtjev automatski će biti prihvaćen. Donošenje odluke na WTO-ovim panelima neovisnih trgovinskih i pravnih stručnjaka obično traje nekoliko mjeseci. Mogu također odobriti uzvratne trgovinske mjere ako presude u korist tužitelja.

You may also like

0 comments