Prioritet je inflacija
Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni na važećoj razini, istaknuvši popuštanje inflacije, ali i “slabo” gospodarstvo u uvjetima “restriktivnih” uvjeta financiranja koji su zakočili potrošnju građana i kompanija. Potvrdili su kamatnu stopu za refinanciranje banaka od 4,5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.
Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu “dovoljno restriktivne”, i to “sve dok bude potrebno”.
Banka drži kamatne stope na istoj razini od rujna prošle godine, uz obrazloženje da inflacija slabi. U ciklusu zaoštravanja monetarne politike od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova.
U veljači rast cijena u eurozoni usporio je na 2,8 posto, s 2,6 posto na početku godine, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.
Inflacija je dodatno oslabila od siječanjske sjednice, konstatiraju u ECB-u, snizivši procjenu inflacije u eurozoni u ovoj godini za 0,4 postotnih bodova, na 2,3 posto, zbog pada cijena energije.
U 2025. trebala bi se spustiti na ciljanih 2,0 posto, pokazuju novi izračuni ECB-a, i dodatno oslabiti u 2026., na 1,9 posto.
Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,6 posto i kliznuti na 2,1 posto u 2025. U 2026. ponovo će blago oslabiti, na 2,0 posto, prognoziraju u ECB-u, neznatno snizivši procjene s kraja prošle godine.
Uvjeti financiranja restriktivni su i podignute kamatne stope i dalje koče potražnju, konstatiraju, snizivši procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini s 0,8 na 0,6 posto, uz napomenu da će “ekonomska aktivnost biti prigušena i u kratkoročnoj perspektivi.
U 2025. tempo rasta trebao bi potom ubrzati na 1,5 posto, potvrdio je ECB procjenu iz prosinca, i zadržati se blizu te razine u 2026., uz prognoziranu stopu rasta od 1,6 posto, neznatno višu no što su bili očekivali na kraju prošle godine.
“Gospodarstvo je i dalje slabo”, zaključuju u ECB-u, ukazujući na kontinuirano “suzdržanu” osobnu potrošnju i slabija ulaganja. Kompanije manje izvoze, što odražava usporavanje vanjske potražnje i oslabljenu konkurentnost, objašnjavaju.
Iako istraživanja signaliziraju postupni oporavak u ovoj godini, i dalje preteže rizik da bi aktivnost mogla porasti još slabije no što se trenutno očekuje “ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekivalo”, zaključuje ECB.
