Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra dogovoriti kreditiranje Trans-jadranskog plinovoda (TAP) zajmom od čak 1,5 milijardu eura, kazao je Reutersu Ricardo Pulitti, direktor sektora banke zaduženog za energetiku.
Plinovod TAP, kapaciteta 10 mlrd. m3 plina dio je Južnog koridora kojim bi se plin iz Azerbajdžana trebao transportirati do europskog tržišta, te tako po prvi puta smanjiti utjecaj ruskog plina na tržištu. “Razmatramo odobriti do 500 milijuna eura vlastitih sredstava za TAP, a nastojat ćemo u razgovoru s drugim bankama dogovoriti sindicirani kredit do milijardu eura. To će ukupno biti najveći zajam koji je banka ikada odobrila”, kazao je Pulitti. Plinovod TAP, dužine 878 km procijenjen je na 6 milijardi eura. “S financiranjem od EIB-a, imovine sponzora projekta i sredstava kreditnih izvoznih agencija mislim da će projekt u cijelosti biti isfinanciran”, dodao je Pulitti. To je uistinu odlična vijest za projekt kojim bi se po prvi puta plinovodima trebala smanjiti ovisnost Europe od ruskog plina, posebno u ozračju planirane gradnje Sjevernog toka 2, kojim Rusija cementira svoju prisutnost u EU.
Ceremonija početka gradnje plinovoda TAP događa se danas u Grčkoj u Thessalonikiju na sjeveru zemlje, a svečanosti će prisustvovati dužnosnici iz Turske, Grčke, Italije, Albanije i Bugarske. Plinovod bi s isporukama plina u Italiju trebao početi 2020., a na gradnji zaposlit će 150 grčkih kompanija s oko 8.000 zaposlenih.
Za Hrvatsku je plinovod TAP bitan zato što bi se u drugoj fazi razvoja plinskog polja Shah Deniz 2, i povećanju kapaciteta TAP-a na 20 mlrd m3 plina, trebao graditi Jadransko-jonski plinovod (IAP), koji bi par milijardi m3 azerbajdžanskog plina preko Albanije i Hrvatske plasirao dublje u europsko kopno. Time bi neiskorištena hrvatska plinska infrastruktura u Dalmaciji konačno dobila svoj smisao. U cijelu priču sada se uključuje i Rusija, čiji predsjednik krajem svibnja dolazi u Grčku, a pretpostavlja se da će tražiti grčku podršku za interkonekcijski plinovod ITGI Posejdon koji bi ruski plin preko Crnog mora i Grčke dopremio do talijanskog tržišta.
