Ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, peti mjesec zaredom smanjen je na mjesečnoj razini i to za 0,9 posto, pokazuju podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Privremeni podaci DZS-a, naime, pokazuju da je krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1.307.030 zaposlenih, što je u odnosu na studeni 0,9 posto, odnosno 12.280 zaposlenih manje.
Time je u prosincu nastavljen trend smanjenja ukupnog broja zaposlenih na mjesečnoj razini, započet u kolovozu prošle godine. Najviša je stopa mjesečnog smanjenja broja zaposlenih u tom razdoblju, od 1,3 posto, zabilježena u listopadu prošle godine, dok je u rujnu pad iznosio 1,1 posto. Od ukupnog broja zaposlenih na kraju prosinca prošle godine glavnina se odnosila na zaposlene u pravnim osobama, kojih je bilo 1.103.000, što u odnosu na studeni predstavlja također pad od 0,9 posto, odnosno njihov je broj smanjen za 9.850 osoba. Na godišnjoj razini, prema prosincu 2014. godine, krajem prosinca prošle godine broj zaposlenih u pravnim osobama bio je niži za 0,8 posto, a tijekom cijele 2015. u odnosu na 2014. smanjen je za ukupno 0,7 posto.
U obrtu i slobodnim profesijama, prema podacima preuzetima iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na kraju zadnjeg mjeseca prošle godine bilo je 183.212 zaposlenih. U usporedbi sa studenim to je smanjenje za 1,3 posto, odnosno 2.392 zaposlenika. HZMO-ovi podaci pokazuju i pad broja zaposlenih osiguranika poljoprivrednika – u prosincu ih je bilo 20.818, odnosno 0,2 posto ili 38 osiguranika manje nego u studenom lani. Podaci preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), pak, pokazuju da je krajem prosinca lani u evidenciji nezaposlenih bilo prijavljeno 285.468 osoba. Na mjesečnoj razini, prema studenom, to predstavlja porast od 0,3 posto, odnosno 811 osoba. Stopa registrirane nezaposlenosti pritom je porasla sa 17,7 posto, koliko je iznosila u studenom, na 17,9 posto krajem prosinca.
Podaci DZS-a pokazuju da je u prosincu zaposlenost na mjesečnoj razini od 19 područja djelatnosti pala u njih 15, porasla u svega četiri, dok se u jednoj, djelatnosti informacija i komunikacija, nije mijenjala. Najveći postotni pad pritom se bilježi u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, i iznosi 9 posto. U administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima istodobno je broj zaposlenih pao za 4,5 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 2,5 posto, a poslovanju nekretninama za 2,1 posto.
Veći broj zaposlenih u prosincu u odnosu na studeni bilježi se, pak, u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te sanaciji okoliša, i to za 0,5 posto; u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, za 0,4 posto; stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, za 0,3 posto, te u trgovni, za 0,2 posto. Na godišnjoj je razini, pak, u prosincu lani najviše smanjen broj zaposlenih u poslovanju nekretninama – za 9,6 posto, dok je najviše rastao broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu te ostalim uslužnim djelatnosima – za 3,3 posto.
Tijekom cijele 2015. godine, pokazuju podaci DZS-a, broj zaposlenih rastao je u turizmu i ugostiteljstvu (4,3 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (2,4 posto), obrazovanju (0,6 posto) i zdravstvu i socijalnoj skrbi (0,2 posto), dok je istodobno najviše smanjen u poslovanju nekretninama (17,1 posto), rudarstvu i vađenju (8 posto) i građevinarstvu (4,2 posto).
