Hrvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci ove godine porastao 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 43,45 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 4,1 posto, na 71,9 milijardi kuna, pokazuju u četvrtak objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Riječ je o nešto većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 2,9 posto, na 43,3 milijarde kuna, a uvoza 3,1 posto, na 71,2 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvih šest mjeseci iznosio je 28,5 milijardi kuna, što je za 1,4 milijarde kuna ili 5,3 posto više nego u prvih šest mjeseci 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci iznosila 60,4 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od početka godine do kraja lipnja iznosio 5,7 milijardi eura ili 4,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 9,5 milijardi eura ili 5,2 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio 3,8 milijardi eura.
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prvih šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 29,3 milijarde kuna ili 2,9 posto više nego u prvih šest lanjskih mjeseci. Uvoz iz EU-a istovremeno je porastao za 5,5 posto, na 57,2 milijarde kuna. Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 7 milijardi kuna i bio 3,7 posto niži, dok je uvoz istodobno porastao za 16,3 posto, na 4,1 milijardu kuna.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvezeno 5,4 milijardi kuna roba ili 13,7 posto više, a uvezeno za 11,8 milijardi kuna ili 10 posto više. U Italiju je izvezeno robe za više od šest milijardi kuna ili 4,4 posto više, a uvezeno za 9,5 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani. Istodobno, izvoz u u Sloveniju je povećan za 4,9 posto, na 5,4 milijarde kuna, a uvezeno je robe za 8,05 milijardi kuna ili 10,4 posto više.
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 52,5 posto, na 2,9 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 32,4 posto, na 1,6 milijardi kune, te gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 28,4 posto, na 3,68 milijardi kuna.
S druge strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda, za 37,4 posto, na 1,86 milijardi milijuna kuna, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava 49,9 posto itd.
