Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u ponedjeljak izvješće o industrijskoj proizvodnji u travnju, a makroekonomisti očekuju njezin rast 15. mjesec zaredom, i to brži nego mjesec dana prije.
Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuju u prosjeku da je u travnju industrijska proizvodnja porasla za 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 5 do 9,2 posto. Pokažu li se procjene točne, bio bi to 15. mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.
Uz to, očekuje se i ubrzanje rasta, s obzirom da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla 6,9 posto na godišnjoj razini. “Snažan rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen u prva tri mjeseca trebao bi se nastaviti i u travnju. Naime, čak i uz zadržavanje proizvodnje na razinama iz ožujka, na godišnjoj razini obujam industrijske proizvodnje bio bi viši za preko 12 posto. S obzirom da očekujemo blagi pad proizvodnje na mjesečnoj razini, proizvodnja bi trebala na godišnjoj razini porasti 9,2 posto”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Makroekonomisti kažu kako, osim jačanja inozemne potražnje, na što ukazuje višegodišnji rast izvoza, pozitivno na industrijsku proizvodnju utječe i blagi oporavak domaće potražnje.
Zahvaljujući tome, trend rasta proizvodnje ušao je u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6 posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto. “Uz pretpostavku daljnjeg oporavka inozemne potražnje, i do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Ukupni promet hrvatske industrije u ožujku ove godine na mjesečnoj je razini smanjen za više od jedan posto, uslijed pada prometa na domaćem tržištu, dok se na godišnjoj razini bilježi još snažniji pad, za više od 8 posto, kako zbog pada na domaćem, tako i na inozemnim tržištima, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Podaci DZS-a pokazuju da je ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u ožujku u odnosu na veljaču pao za 1,4 posto. Pritom se na domaćem tržištu bilježi mjesečni pad prometa za 1,6 posto, dok je na inozemnim tržištima promet povećan za 0,6 posto.
Na godišnjoj razini, prema ožujku 2015., kalendarski je prilagođen promet industrije u trećem ovogodišnjem mjesecu pao za 8,2 posto i to zbog pada prometa na domaćem tržištu za 11,5 posto, a na stranim tržištima za 4 posto.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocjenjuje kako pad prometa predstavlja nastavak ovogodišnjih negativnih kretanja tog pokazatelja, a njegova dinamika je najbrža još od svibnja 2014. godine. Smanjenje prometa industrije u ožujku djelomično je rezultat visoke baze (u ožujku prošle godine najviša razina prometa u tom mjesecu od 2011. godine) i pada cijena velikog broja sirovina na svjetskom tržištu, a strukturno je rezultat pada prometa na domaćem i stranom tržištu, kažu analitičari HGK-a.
Prema glavnim industrijskim granama, u ožujku ove godine ukupna prodaja energije pala je za 13,8 posto u odnosu na veljaču, dok je promet kapitalnim proizvodima smanjen za 3,9 posto, a intermedijarnima za 1,1 posto. Istodobno, prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je za 6,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto.
Međugodišnja usporedba, prema ožujku lani, pokazuje pak da je promet energijom smanjen za čak 57,4 posto. Niža je bila i prodaja intermedijarnih proizvoda, za 5,9 posto, kao i kapitalnih proizvoda, za 0,8 posto. Kao i na mjesečnoj razini, i na godišnjoj je rastao samo promet trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 24,8 i 4,1 posto.
