Prema podacima DZS-a, najveći negativni doprinos kretanju BDP-a u četvrtom tromjesečju došao je od bruto investicija u fiksni kapital, koje su na godišnjoj razini smanjene 3,7 posto. Osobna potrošnja je istodobno pala za 0,6 posto, a potrošnja države za 0,5 posto. Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba i usluga za 4,5 posto, dok je ukupni uvoz roba i usluga smanjen za 0,4 posto. Najveći doprinos rastu bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, koja je ostvarila stopu rasta od 5,2 posto. Istodobno, najveći negativni doprinos i dalje dolazi od građevinarstva, koje je u četvrtom tromjesečju palo za 4,9 posto.
U 2014. BDP je realno manji za 0,4 posto u odnosu na 2013. godinu, što je šesta godina zaredom s padom BDP-a. Pritom su izdaci za potrošnju kućanstava pali za 0,7 posto, izdaci za potrošnju države smanjeni su za 1,9 posto, dok je pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 4 posto. Izvoz roba i usluga porastao je za 6,3 posto, a uvoz roba i usluga povećan je za 3 posto. Na godišnjoj razini bruto dodana vrijednost (BDV) u 2014. u odnosu na 2013. realno je manja za 0,3 posto.
Najveći doprinos rastu BDV u 2014. dala je prerađivačka industrija s porastom od 3,3 posto, dok je najveći doprinos smanjenju obujma imalo graditeljstvo s padom od 6,7 posto.
Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je negativan (1,8 postotnih bodova), dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan (1,4 postotnih bodova), navode iz DZS-a. “Iako je s podacima za posljednje tromjesečje Hrvatska statistički izašla iz recesije, preduvjeti za održiv oporavak i rast nažalost još uvijek nisu stvoreni. Stoga u 2015. u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama”, ističu u današnjem komentaru analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA).
Naime, kako kažu, iako uočavaju pozitivne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznog rasterećenja dohodaka od rada, i dalje izostaju strukturne promjene koje bi jamčile trajno smanjenje i promjenu strukture javne potrošnje te povećanje učinkovitosti javnog sektora. “Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslovnih aktivnosti koje predstavljaju nužan preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta i rast osobne potrošnje”, navode iz RBA.
