Dva dana uoči konstituiranja nije poznato tko kontrolira Sabor

Dva dana prije prve sjednice novog saziva Hrvatskog sabora ne zna se tko ‘kontrolira’ parlament, to jest tko ima većinu, nisu poznata ni imena potencijalnih kandidata za predsjednika Sabora, no unatoč tomu, aktualni predsjednik Josip Leko poručuje da nema razloga za nervozu i da je sve u okviru demokratskih standarda Leko, koji će predsjedati prvom sjednicom osmog saborskog saziva do izbora novog predsjednika, poručio je u utorak kako očekuje da se na toj sjednici radi sukladno Ustavu i Poslovniku te kako će na tome ustrajati, “kao i do sada”.

“Nema nikakvog razloga za nervozu, sve je to demokracija”, rekao je Leko saborskim izvjestiteljima uoči četvrtka, 3. prosinca i prve sjednice novog Sabora. Nije otkrio je li SDP-ov kandidat za prvog čovjeka parlamenta, iako ga se u stranci neslužbeno spominje kao najizglednijeg kandidata za slučaj da Most odbije SDP-ov prijedlog da na čelu Sabora bude njihov predsjednik Božo Petrov. “Nisam sudjelovao u pregovorima, pa ne znam ništa oko toga, ne znam do kud su pregovori došli”, rekao je Leko novinarima, a na pitanje bi li prihvatio voditi Sabor kroz još jedan mandat nije odgovorio. “Hipotetički vam ne mogu odgovarati”, rekao je Leko koji kaže i da do njega nisu došli nikakvi prijedlozi potencijalnih predsjednika Sabora. “Ovakvu situaciju još nismo imali, uvijek smo imali formiranu većinu prije konstitirajuće sjednice”, podsjetio je.

Potvrdio je kako će predsjedati prvom sjednicom novog Sabora do izbora novog predsjednika, a kad se to dogodi Sabor će se smatrati konstituiranim. “Ako se Sabor ne konstituira, prekinut ćemo sjednicu, a ponovno ćemo je sazvati kad se politički akteri u dogovaranjima odluče predložiti da imaju potrebnu većinu za sastav Vlade”, odgovorio je Leko novinarima.

Zastupnica Mosta Jasna Matulić, koja je novinarima kazala kako je uzbuđena što će biti saborska zastupnica, na pitanje hoće li Most imati kandidata za predsjednika Sabora, odgovorila je kako je o tome još prerano razgovarati. “Mislim da su pregovori u tijeku pa je najbolje da to ostane iznenađenje”, kazala je Matulić. Dodala je kako prerano govoriti i o mogućoj podršci kandidatima drugih stranaka te kako će Most sutra odlučivati o tome. Matulić očekuje kako će Sabor biti konstituiran, jer je, kaže, svima u interesu da krenu raditi.

U Saboru je bio i savjetnik predsjednice Republike Vladimir Šeks koji podsjeća da je riječ o prvom slučaju da nakon izbora nije bilo jasno tko će formirati većinu. Tumači kako se predsjednik Sabora bira “običnom” većinom, odnosno s najmanje 39 glasova, na sjednici na kojoj se okupi kvorum, dakle na kojoj bude nazočno najmanje 76 zastupnika. Ne izabere li se predsjednik, aktualni predsjednik Josip Leko može prekinuti sjednicu i odrediti neki drugi dan da se ponovo pokuša konstituirati Sabor, rekao je Šeks. Potvrdio je i kako se pokušaj konstituiranja Sabora može ponavljati više puta te kako ne postoji rok u kojem se predsjednik mora izabrati.

Rokovi počinju teći tek kad predsjednica nekome povjeri mandat za sastavljanje vlade, a Šeks tumači kako do odluke o novim izborima predsjednica treba “na temelju pravila sistemske i teleološke interpretacije uzeti jedan rok od 60 dana, nakon kojega može imenovati tehničku vladu i raspisati izbore. Na pitanje bi li s današnjim znanjem prije 25 godina, kad je pisao Ustav, neka rješenja bila drugačija Šeks je odgovorio potvrdno. “Sigurno bi se našla neka rješenja koja bi onemogućila ovakvu moguću nemoguću situaciju”, rekao je. Šeks vjeruje da će političke stranke brzo postići dogovor i “izbjeći gnjev javnosti koji bi se okrenuo prema njima ako bi doveli u situaciju da se ne može konstituirati Sabor”. I Leko ističe kako “nema razloga za nervozu, jer je sve u demokratskim standardima”, a novinarima su zajednički poručili kako suglasje u politici nije nemoguće te kako politika ne mora biti “svađalačka disciplina”. “Koji smo ki demokrati ako ne možemo biti prijatelji s ljudimma koji drugačije misle”, rekao je Leko.

Izabrani saborski zastupnici koji su na premijerskoj ili ministarskoj, dužnosti župana ili drugoj funkciji nespojivoj sa zastupničkom, najkasnije do srijede u 10 sati moraju zastupnički mandat staviti u mirovanje. Potvrdila je to Hini predsjednica još uvijek aktualnoga saborskoga Mandatno-imunitetnog povjerenstva Gordana Sobol (SDP) te dodala kako nisu točna tumačenja da tako zamrznute mandate dužnosnici ne bi mogli aktivirati sljedećih šest mjeseci. “Rok od šest mjeseci odnosi se samo na slučajeve kada zastupnik mandat u mirovanje stavi iz vlastitih razloga, ne i kad je riječ o zamrzavanju mandata koje je nužno zbog nespojivosti dužnosti. U tim slučajevima, mandat se ponovo može aktivirati čim prestane nespojiva dužnost”, rekla je Sobol.

O tome hoće li biti u Saboru ili zamjenik šibensko-kninskog župana, do 10 ujutro mora odlučiti i “odmetnuti” SDSS-ovac Mirko Rašković. Odluči li ostati na dužnosti zamjenika župana, Rašković bi morao zastupnički mandat staviti u mirovanje, a u saborskim bi ga klupama zamijenila Vesna Blanuša. Uđe li ipak u Sabor, mora podnijeti ostavku na dožupansku dužnost, nakon čega bi Vlada morala raspisati izbore za zamjenika šibensko-kninskog župana iz reda srpske nacionalne manjine. Sobol tvrdi da zastupnici koji bi ostali na nespojivoj dužnosti i istodobno ne bi stavili u mirovanje zastupnički mandat, ne bi mogli sudjelovati u radu Sabora, odnosno ne bi imali pravo glasovati o novom predsjedniku Sabora.

You may also like

0 comments