Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na javnu je raspravu stavio opsežni prijedlog plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za iduću godinu kojim se predviđaju razne aktivnosti za smanjenje fiskalnog rizika za državni proračun te javnog duga kroz aktivaciju i odgovorno upravljanje državnom imovinom.
Prijedlog tog plana u javnu je raspravu upućen sredinom prošlog tjedna putem weba e-savjetovanja, što je ujedno četvrti planski dokument koji je izradio DUUDI kao prijedlog hrvatskoj Vladi za upravljanje državnom imovinom.
U opsežnom planu na oko 160 stranica kroz 15 poglavlja prikazane su i razrađene planirane aktivnosti koje prate strukturu planova upravljanja imovinom u vlasništvu RH proteklih godina, sagledavaju vlasništvo države kroz razne pojavne oblike imovine te druge detalje, poput onog da će i u 2017. DUUDI tražiti nove putove spajanjem privatnoga i javnog financiranja te da potencijal za razvoj vide i u ostvarenju brownfield investicija.
Planom se predviđaju, uz ostalo, i aktivnosti za 49 trgovačkih društava i šest drugih pravnih osoba koje su u ovlasti DUUDI-ja, od čega je 28 trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog interesa, 19 ih je od posebnog interesa u kojima RH ima većinski udjel, jedno od posebnog interesa u kojima ima vlasništvo manje od 50 posto i čije su dionice uređenom tržištu kapitala (Ina), a jedno je od posebnog interesa u kojima država ima vlasništvo manje od 50 posto (Zračno pristanište Mali Lošinj).
Prema planovima za trgovačka društva i pravne ustanove u ovlasti pojedinih ministarstava za iduću godinu, primjerice za HBOR i HPB, ne predviđaju se restrukturiranja ni veće promjene, a u Hrvatskoj lutriji i Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD) planiraju se investicije po 20-ak milijuna kuna, većinom iz vlastitih financijskih sredstava tih tvrtaka.
Privatizacija odnosno prodaja državnog udjela čeka pak tvrtku Brijuni Rivijera (koja se, usput rečeno, najavljuje dulje od deset godina).
Za Hrvatske šume i Hrvatske vode također se ne predviđa ništa novo, nego da se, kao i do sada, kroz upravljanje osigura održivo cjelovito gospodarenje šumama i vodama na teritoriju Hrvatske, a ni za Hrvatske ceste ne predviđa se privatizacija, restrukturiranje ni bilo kakav oblik prodaje poslovnog udjela u idućoj godini.
Za razliku od toga, u HŽ Infrastrukturi za iduću godinu u planu je optimizacija portfelja nekretnina s analizom stanja nekretnina i izradom strategije za traženje mogućih zakupaca poslovnih prostorija i zgrada te raspisivanje javnih natječaja za prazne prostorije radi smanjenja troškova i povećanja prihoda, pri čemu je fokus na zakupima prostorija na 16 glavnih kolodvora, pogotovo na zagrebačkome i splitskom Glavnom kolodvoru.
U HŽ Cargu planira se nastavak programa restrukturiranja koji je za razdoblje od 2016. do 2020. dovršen u lipnju ove godine, a za zračne luke, Odašiljače i veze i Hrvatsku poštu ne predviđaju se nikakve promjene.
Plan za 2017. predviđa i zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), prodaju dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima te korištenje i prodaju nekretnina u vlasništvu CERP-a. Pritom se iznosi da CERP upravlja s 447 aktivnih i još 17 neaktivnih trgovačkih društava, među kojima nisu ACI, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka, Petrokemija, Končar elektroindustrija, Podravka i Croatia osiguranje jer su odlukom Vlade izdvojene s popisa trgovačkih društava od posebnog interesa.
Od 447 aktivnih trgovačkih društava u državnom portfelju kojim upravlja CERP država u samo 30 ima udio iznad 50 posto, u većini njih – 417 državni udio ne prelazi 50 posto, njih 212 je u cijelosti raspoloživo za prodaju, pod rezervacijom (neraspoloživo za prodaju) ih je 96, a 109 ih je djelomično slobodno za prodaju. Odluke o prodaji tog dijela portfelja donosit će se pojedinačno za svako društvo nakon analize, a ovisit će i o omjeru raspoloživoga i neraspoloživog državnog portfelja kojim upravlja CERP.
U manjinskome državnom portfelju kojim upravlja CERP su 154 društva s ograničenom odgovornošću, a navedeni dio portfelja teško se priprema za prodaju zbog prava prvokupa sadržanog u znatnom broju akata o osnutku tih društava, no prema planu CERP će u idućoj godini završiti sve postupke prodaje dionica/poslovnih udjela koji se ne završe do 31. prosinca ove godine, pokrenuti prodaju dionica najmanje 23 trgovačka društva na uređenom tržištu, objaviti prodaju dionica/poslovnih udjela najmanje 50 trgovačkih društava javnim nadmetanjem i drugo.
Planovi za većinski državni portfelj kojim upravlja CERP (30 trgovačkih društava u kojima udio u temeljnom kapitalu prelazi 50 posto) dijelom su određeni i trajanjem postupaka predstečajnih nagodaba, do čijeg završetka CERP ne može pokrenuti postupak prodaje dionica/poslovnih udjela u šest trgovačkih društava u većinskom portfelju (Badel 1862, Dalma, Hotel Medena, Uljanik TESU, Konoplja i Club Adriatic), a za prodaju, nakon što zadovolje potrebne preduvjete, predviđene su tvrtke 3. Maj STM, RIZ odašiljači, Orljava, Vjesnik, Agroduhan, Knjigovođa, Pleter usluge i Borovo.
Za restrukturiranje su predviđeni Jadroplov, Petrokemija, Lipovica i Meiso, a za prodaju nakon završetka postupaka, tipa sporovi, žalbe, tužbe i rezervacije, Gavrilović Mala privreda, Hoteli Makarska, Institut za sigurnost Zagreb, Jadran i Panex.
Među ostalim načinima raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava kojima upravlja CERP, osim prodaje planom za 2017., predviđaju se i aktivnosti ustupanja dionica i poslovnih udjela bez naplate, za što je također zadužen CERP, i to hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji poginuloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Osim dionica i poslovnih udjela, u planu za 2017. navode se i CERP-ova zaduženja za upravljanje i raspolaganje stanovima, poslovnim prostorijama te građevinskim zemljištem u državnom vlasništvu, rješavanje imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije te ostale infrastrukturne projekte, eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s propisima koji uređuju ta područja te plan za rješavanje imovinskopravnih odnosa nad bivšim vojnim nekretninama i njihovo stavljanje u funkciju.
Jedan od velikih planova za 2017. te iduće godine jest uvođenje u primjenu novog informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) kao višefazne podatkovne i programske nadogradnje Registra državne imovine.
