DZS: I mi imamo podatke kao Eurostat samo Eurostatove teze nisu točne

Državni zavod za statistiku (DZS) u srijedu je poručio da su njegovi podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske za prvo ovogodišnje tromjesečje isti kao i Eurostatovi, unatoč pisanju nekih medija te je upozorio na razliku između originalnih i sezonskih prilagođenih indeksa. Eurostat je u svom priopćenju od utorka pod nazivom “Druga procjena tromjesečnog BDP-a” objavio podatke o sezonski prilagođenim stopama rasta BDP-a za zemlje članice EU, prema kojima je rast hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju iznosio 0,1 posto na godišnjoj razini, a pojedini mediji su tu objavu tretirali kao ispravak nacionalno objavljenih podataka o bruto domaćem proizvodu.

“Navedena teza nije točna, jer Eurostat kao statistički ured Europske unije podatke isključivo preuzima od nacionalnih statističkih ureda. Podatke o BDP-u Državni zavod za statistiku objavio je 29. svibnja 2015., a u priopćenju koje je objavljeno 5. lipnja 2015. objavljene su i vremenske serije originalnih te sezonski prilagođenih stopa, koje su nakon objave dostavljene Eurostatu”, navodi se u priopćenju DZS-a.

Dodaje se i da upravo kako bi izbjegao moguća pogrešna tumačenja, DZS, počevši od veljače ove godine, u sklopu objave tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda uz originalne stope realnog rasta BDP-a objavljuje i sezonski prilagođene stope rasta. “U priopćenju je jasno naglašeno da je BDP u prvom tromjesečju 2015. realno veći za 0,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2014. (originalna stopa), a da je sezonski prilagođeni tromjesečni BDP realno veći za 0,01 posto u odnosu na prethodno razdoblje i za 0,1 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2014.”, navodi se u priopćenju.

Originalne stope indikator su godišnjih promjena pojedinih pojava te ih je ispravno koristiti isključivo pri usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pojašnjavaju u DZS-u. Sezonski prilagođene stope, pak, služe za praćenje dugoročnih trendova, jer se metodom sezonske prilagodbe eliminiraju utjecaji različitog broja radnih dana, naglih promjena trenda i ostalih sezonskih utjecaja. Bez sezonske prilagodbe nije moguća usporedba s prethodnim razdobljem. Na primjer, BDP je u trećem tromjesečju prošle godine uslijed turističkih aktivnosti bio veći za 7,5 milijardi kuna nego u drugom tromjesečju i bez sezonske prilagodbe ne bi bilo moguće izračunati rast BDP-a u usporedbi s prethodnim razdobljem, pojašnjava se u priopćenju DZS-a.

You may also like

0 comments