Oštećeni vlasnici, podsjeća dnevnik, do sada su podnijeli stotine tužbi tražeći naknadu štete od države, a to im je pravo potvrđeno i dvjema pravomoćnim presudama u njihovu korist, no “nitko od njih nije mogao mirne duše primiti odštetu, jer se sa zebnjom čekalo što će o svemu reći Vrhovni sud. On se, pak, nije oglašavao sve dok Odbor ministara Vijeća Europe u prosincu nije izrijekom zatražio da osigura da se naknada štete vlasnicima provede efikasno i bez dodatnih zapreka”.
U izvanrednoj reviziji završenoj u veljači, Vrhovni sud je konačno na zahtjev vlasnice stana iz Zagreba odlučivao o pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Dubrovniku, koji je vlasnici dosudio odštetu za razliku između uplaćene i tržišne najamnine za razdoblje od 2012. do 2015. godine, piše Večernji list.
Navode da sud u Dubrovniku nije prihvatio izračun tužiteljice na temelju gradskih procjena sličnih nekretnina, nego joj je umjesto tražene 4000 odrezao 2000 kuna kao razliku između tržišne cijene i najma koji je plaćala zaštićena najmoprimka.
Budući da sud pritom nije obrazložio kako je došao baš do te visine odštete, Vrhovni je sud na zahtjev vlasnice stana poništio tu presudu i obrazložio da tržišnu visinu najma može odrediti vještak ili grad, ne i sud, što vlasnicima ide u korist.
Dnevnik navodi i da je dobra vijest za vlasnike i to što je u potpunosti odbijen zahtjev Državnog odvjetništva za revizijom te presude u kojem se tvrdilo da Hrvatska ni na koji način nije odgovorna za nastalu štetu.
No, vlasnicima ne ide u korist činjenica da po Vrhovnom sudu pravo na obeštećenje imaju samo za razdoblje do tri godine od podnošenja odštetnog zahtjeva, iako su sve dosadašnje presude kao trenutak u kojem je nastupio štetni događaj navodile donošenje presude u predmetu Statileo protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava 2014. godine, objavio je Večernji list.
0 comments