[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza RBA[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Bruto inozemni dug Hrvatske prošle je godine iznosio 38.8 milijardi eura, što je smanjenje za oko 1.4 milijarde eura, pokazuju podaci HNB-a.[/vc_column][/vc_row]
Time se nastavio trend inozemnog razduživanja domaćih sektora, kažu analitičari RBA.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, inozemni je dug krajem prosinca bio manji za 620 milijuna eura, ili za 1,6 posto, a rezultat je to smanjenja zaduženosti središnje banke (povećanje međunarodnih pričuva rezultiralo je poboljšanjem inozemne pozicije središnje banke) te smanjenja obveza ostalih domaćih sektora i izravnih ulaganja.
Najviše je tome doprinijelo smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora, dug opće države se, naime, smanjio za 5.6 posto. Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u prošloj godini rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu, napominju analitičari.
Razlog smanjenju duga je I nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora koji su smanjili svoje obveze za 122 milijuna eura. Ta su kretanja najvećim dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća.
Financijski sektor odnosno banke povećao je, pak, svoj inozemni dug na mjesečnoj i godišnjoj razini. To potvrđuje da je trend razduživanja banaka, koji je na godišnjoj razini neprekidno trajao od svibnja 2012. godine, u prosincu prošle godine zaustavljen, naglašavaju analitičari RBA.
Povećanje inozemnog duga bankarskog sektora rezultiralo je i povećanjem udjela duga tog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu.
Iako je Hrvatska u 2018. smanjila razinu inozemne zaduženosti, analitičari RBA naglašavaju da visina inozemnog duga i dalje jasno upozorava na i dalje prisutnu visoku razinu vanjske ranjivosti, zaključuju iz RBA.
