Drugoga vala neće biti, postojat će samo žarišta

Slobodna Dalmacija
Još potkraj ožujka čuvena beogradska virologinja dr. Ana Gligić, koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izoliravši virus velikih boginja napravio veliki pothvat na svjetskoj razini, u razgovoru za Slobodnu najavila je kako će epidemija korona virusa jenjavati početkom svibnja.

Iako su mnogi sumnjičavo vrtjeli glavom, njezine su se prognoze ispunile i čovječanstvo se nakon dva mjeseca počelo lagano vraćati nekada uobičajenim dnevnim aktivnostima. “Virus je definitivno oslabio”, rekla je 86-godišnja dr. Gligić. “Do tog njegovog slabljenja došlo je pasažiranjem kroz čovjeka, kao i mjerama koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojemu virus može opstati. Ja volim reći da smo mi ljudska bića za njega jedna slijepa ulica.”

“On se tu definitivno gubi, samo je pitanje koliko će pasaža napraviti. Stručno rečeno, korona virus atenuira, gubi moć, jer nema sve uvjete koje je imao na svom prirodnom domaćinu. Čovjek to nikako nije za njega, već nepogodan supstrat. Virus je već sada toliko oslabio da čak 50 posto onih koji se zaraze neće imati simptome bolesti. Izuzetak su ljudi slabijeg imuniteta.”

Iznijela je i prognozu što se tiče drugog vala epidemije kojeg mnogi najavljuju na jesen. “Drugog vala ovdje, a mislim na ove ovdje naše prostore, neće biti. Bit će tih tzv. džepova, pojedinačnih slučajeva jer, uostalom, epidemija još nije okončana. Vidite da je i sada sve manje umrlih, zatvaraju se namjenske bolnice i situacija ide nabolje. Jedno takvo žarište vi u Hrvatskoj, koliko čitam, sada imate na Braču, a u Srbiji se pribojavam da se isto ne dogodi nakon velikih političkih prosvjeda koje smo prije par dana imali pred Skupštinom. To su ti džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti. Ali to više nije epidemija, pogotovo ne u obujmu koji smo imali u ožujku”, rekla je Gligić.

“Ta žarišta treba prepoznati u startu i sanirati da se ne bi razbuktavala. Već idući mjesec moći će se slobodno putovati, a nadam da će biti još više i putovanja i turizma u srpnju i kolovozu”. Po njoj, u prilog svima nama, a kontra virusa ići će ljeto i temperature što ono nosi. “To nam definitivno ide na ruku bez obzira na to što se virus dugo zadržava u vanjskoj sredini, ali sunčevi, ultravioletni zraci će ga dosta brzo neutralizirati. Potrebno je svega nekoliko sati za to. U rujnu i listopadu javljat će se pojedinačni slučajevi, vjerojatno i dosta pojedinačnih žarišta na različitim mjestima, ali to definitivno neće biti drugi val epidemije. Zato ih jedino treba brzo gasiti.”

Treba li se pribojavati zime, pogotovo kada se Covid-19 i sezonska gripa preklope. “Bit će zahtjevno ako se ti pojedinačni slučajevi poklope sa sezonom gripe, jer je klinička slika, kada je ovaj novi virus oslabljen, vrlo ili skroz slična. Tu će dijagnostika i dijagnostičari morati odraditi svoj dio posla. Ovolikog broja ljudi u bolnicama neće biti. Stanovništvo je educirano u tom pravcu, ali se i imunitet, pa i neka ga je svega pet posto, stekao. Veliki je broj testiranih i trebat će vrijeme da se podaci obrade i dobijemo točne podatke o otpornosti”, odgovorila je dr. Gligić.

A što se tiče cjepiva i datuma njegov pronalaska, ona je prilično oprezna. “Cjepivo, pravo, klasično, ne može biti gotovo prije 16 mjeseci. Druga su stvar ona genetski modificirana, koja su za tren gotova. Čitala sam preporuke WHO-a gdje se kaže da njima samo za pripremu proizvodnje treba 10 milijardi američkih dolara. Treba napraviti placebo, koji se radi na isti način kao cjepivo, samo što unutra nema agensa, ali će morati imati sustav zaštite, suspenzije, čisto da se vidi ima li reakcije na neki sastav. Bit će, znači, i placebo, i to sve tajno, jer se neće znati tko njega prima, a tko cjepivo. Trebat će vrijeme za praćenje i zaključak stvara li se imunitet, ali i posljedice. Minimalno šest mjeseci nužno je za promatranje ta dva istodobna procesa”, rekla je Gligić i dodala da stvari oko cjepiva može dodatno komplicirati i podatak o postojanju čak 18 sojeva ovog virusa.

“Zato treba vidjeti koja su dva soja najčešće u cirkulaciji i onda na osnovu njih praviti cjepivo. Nije isključeno da nakon što budemo konačno imali cjepivo za 16 mjeseci, opet se dogodi mutacija, pa da nam za neke dvije bude opet potrebno novo”, rekla je beogradska stručnjakinja u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

You may also like

0 comments