Home Ekonomija Drinković: Mlade treba hraniti znanjem

Drinković: Mlade treba hraniti znanjem

by admin

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu 1774. pokreće reformu školstva s naglaskom na osnovno školstvo.

Piše: Kristijan Drinković

Ono što je glavni prijedlog te korijene obrazovanja modernizirati na najveću moguću razinu u kojoj će mladi moći birati žele li nastaviti obrazovanje i stječi znanje za obavljanje poslova vezanih za sve strukture u politici, to znači da će svaki resor preuzeti voditi osoba koja stručna za njega. Mladi su bitan činitelj društva. Njihovo djelovanje  je važan faktor u svim segmentima  sustava, a posebno u obrazovanom procesu. Mladi kao nositelji budućeg naslijeđa, imaju zadatak da  uče i samim tim budu značajni i korisni članovi zajednice.

U  prvobitnim zajednicama su stariji prenosili svoja znanja na mlađe putem usmenih predaja, dok su se škole i prvi  obrazovni sustavi pojavili tek mnogo kasnije u staroj Grčkoj.  U prošlosti, školovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, tako da su među privilegirane pojedince spadali samo potomci  bogatih porodica.

Sam izraz škola je grčkog porijekla, u prijevodu znači rekreacija. Međutim, sa napretkom civilizacije i osvješćivanjem ljudskog roda, javlja se sve veća potreba za školovanjem široke populacije. Tako da danas imamo društvo gdje  školovanje (osnovno), predstavlja obavezu svakog pojedinca. Obrazovanje ima značajnu funkciju u svakom društvu. Države, tj njihovi značajni subjekti  postaju svjesni toga, tako da preuzimaju ulogu u financiranju i pospješivanju obrazovnog sustava. Mladima se otvaraju mnoge mogućnosti, oni kroz obrazovni sustav traže svoje šanse. Škole na neki način mlade pripremaju za buduće uloge, na značajan način utječu na njihove navike i ponašanje. Iako individualci po rođenju, mi  kroz obrazovni sustav postajemo dio vrlo značajnog kolektiva. Tu se formira jedna posebna baza podataka, stvara um koji će na značajan način utisnuti sebe u vječnost. Dakle, obrazovni sustav ne smije postati margina, već on mora davati krila svakom pojedincu i usmjeravati ga na najkvalitetniji način. Poznati grčki filozof Heraklit naglašava da ne valja živjeti “kao da svaki ima svoju vlastitu pamet. Dakle, on ukazuje da smo dio kolektiva, i da  samo kao takvi možemo opstati. Škola  je jedan svijet u malom, koji pokušava spoznati i naučiti o svemu onome gdje ljudski um seže. Tu se odvija i razvija čitav jedan spektar mogućnosti, jer edukativni proces  zapravo je jedan nepresušan izvor. Mi postajemo svjesni kreatori i naša stvarnost se obrazovanjem mijenja svakoga trenutka.

Učenje i ljudi koji su u obrazovnom sustavu, predstavljaju moć jedne države i najznačajniji segment civilizacije. Obrazovanjem se pospješuje naša kreativnost i inovativnost, oblikuje kultura i stil života. Mladi se uče socijalizaciji, disciplini i radnim navikama. Postoje dvije velike sile u obrazovanju tišina i govor. Tišina priprema, govor stvara. Tako da u svakom trenutku života, mi se pripremamo za ono što slijedi. Obrazovni sustav mladima govori kako treba izgraditi sebe. Iako je tišina djelovala,  govor je dao  impuls djelovanju. Tako da u neizmjernom i zagonetnom procesu  svijeta svi sebe usavršavaju iznutra, a  bez školskog usavršavanja, gotovo da bi to bilo nemoguće. Gubitak kvalitetnog obrazovanja  nije kao gubitak na izborima ili u kladionici, ili pak  gubitak dionica na burzi.

To bi značilo gubitak budućnosti. Zato svaka država mora biti svjesna neprocjenjivosti obrazovnog sustav i zdravog i kvalitetnog nastavnog kadra. Društvo se mora  boriti za buduće generacije. Ono ne smije biti okovano predrasudama i stereotipima, mora osloboditi svoj put k još većoj spoznaji. Uostalom, mladi su  strijele koje ste vi stariji odapeli u život i koji i kroz obrazovni sustav mogu i moraju biti pravilno oblikovani.  Zato, apel Vladi  i zakonu da štite mlade i omoguće im najbolji obrazovni program, nije promašaj, već potreba svakog zdravog i civiliziranog društva. Kreativnost, inovativnost i pokretanje svih naših atoma, dat će da  mladi i na ljestvici obrazovanja visoko kotiraju. Iz raznih razloga mladi jure za novcem i smatraju da je obrazovanje manje bitno.  Čini im se da tih šarenih papira sa brojkama nikad nije dovoljno. Novac nas može odvesti na najljepša i najskrovitija mjesta na Zemlji, može kupiti mnoge zanimljive i lijepe stvari, ali da li može kupiti i sreću i znanje jako teško.

Društvo treba kroz obrazovni sustav probuditi prave vrijednosti u mladima, tako da nam ne budu poticaj samo materijalna bogatstva, već i duhovne vrijednosti. Naše  vrijeme je ograničeno i zato ga ne smijemo  rasipati  živeći tuđe živote. Ne smijemo biti uhvaćeni u zamke dogme, već svakog dana otvarati um za nova znanja. Školstvo mora također otvoriti vrata i pohrliti k novim ostvarenjima i modernizaciji. Društvo je na neki način u vječnoj dvojbenosti. Znanje se bori sa neznanjem kao svijetlo sa tamom.

Zato društvo koje želi uspješnu i kvalitetnu državu, treba nahraniti svoje mlade znanjem . Treba nas obrazovati i ponuditi nam najbolji izbor. Svijet je beskrajna mogućnost, koju samo uz pomoć istinske vizije i u obrazovnom sustavu možemo učiniti svijetlom točkom našeg postojanja. Takvu novu i kvalitetnu viziju jedino mi možemo realizirati kroz politiku i učiniti je boljom i prosperitetnom.

Related Posts