[vc_row][vc_column width=”1/3″]Predstavnički dom američkog Kongresa podržao je u ponedjeljak zakon o europskoj energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji, kojim se utvrđuje suradnja SAD-a i zemalja srednje i istočne Europe u diverzifikaciji izvora energije i dobavnih pravaca, a među tim zemljama je i Hrvatska[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U zakonskom tekstu se navodi kako je cilj “dati prioritet naporima i poboljšati koordinaciju između agencija Sjedinjenih Američkih Država kako bi se ohrabrile zemlje srednje i istočne Europe da diverzificiraju svoje izvore energije i rute opskrbe, povećaju europsku energetsku sigurnost i pomognu SAD-u u postizanju globalnih ciljeva energetske sigurnosti”. Zakon izrijekom spominje 21 državu srednje i istoče Europe, među kojima je i Hrvatska.[/vc_column][/vc_row]
U obrazloženju zakona se kaže kako Kongres smatra da Sjedinjene Države imaju ekonomske i nacionalne sigurnosne interese u pružanju pomoći zemljama srednje i istočne Europe u postizanju energetske sigurnosti kroz diverzifikaciju izvora energije i putova opskrbe.
Dodaje se kako je jedan od ciljeva “unaprijediti vanjsku politiku i razvojne ciljeve Sjedinjenih Država pomažući zemljama srednje i istočne Europe u smanjenju njihove ovisnosti o energetskim resursima iz zemalja koje koriste energetsku ovisnost za nepotreban politički utjecaj, kao što je Ruska Federacija”.
Zakonski tekst definira podršku SAD-a u ranoj fazi projekata, što uz ostalo uključuje studije izvodljivosti, procjenu projekta i izračun troškova, pilot projekte te komercijalne potpore kao što su trgovinske misije, radionice, međunarodni programi za kupce i potraga za međunarodnim partnerima za povezivanje dobavljača s projektima. Tu je i tehnička pomoć i druge smjernice za poboljšanje lokalnog regulatornog okruženja i tržišnih okvira kako bi se potaknula transparentna konkurencija i povećala energetska sigurnost te dugoročno planiranje u energetskom sektoru.
Zakonom se definira i podrška u kasnijoj fazi projekta, koja uključuje usluge financiranja, osiguranja i savjetovanja o transakcijama. Među projektima pogodnima za podršku su infrastruktura prirodnog plina, kao što su interkonekcije, skladišta i objekti za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), a pri odabiru projekata prednost imaju oni koji povezuju energetske sustave dviju ili više zemalja srednje i istočne Europe te za koje je Europska komisija već utvrdila da su sastavni dio energetske sigurnosti zemalja srednje i istočne Europe.
Nakon što je prošao Predstavnički dom Kongresa, zakonski projekt ide u Senat, a potom na potpis američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.