Donald Trump je imenovao svoje neprijatelje, no nije ih on stekao

Ne stišavaju se reakcije na govor Donalda Trumpa pred Općom skupštinom UN-a, kruže fotografije sa reakcijama svjetskih državnika na njegova, nekad i nespretne, izjave.
No, je li Donald Trump sam stekao baš sve neprijatelje, kao što se trudi steći nenaklonost pojedinih europskih zemalja, ucijenjujući ih da devalviraju svoja gospodarstva prekidom energetske trgovine sa Rusijom?

Piše: Ivan Brodić

Loše odnose s Iranom, nuklearizaciju Sjeverne Koreje, ljutnje zbog kršenja pravila trgovine glede Kine, europski protekcionizam i neke druge probleme, Trump je naslijedio.  Gotovo ni na jednom području potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa ne odražavaju dosljednije pogled na državu kao korporaciju kao u vanjskoj politici. Trumpova praksa zavrtanja ruke, nakon čega slijede slatke riječi, pogled na svijet koji uključuje samo “dobitnike” i “gubitnike” te fokus na bilateralne dogovore umjesto međunarodnih institucija,  navode na taj zaključak.

U govoru na Općoj skupštini tako je osudio Iran kako sije kaos jer ne poštuje svoje susjede te njihove granice. Koriste nacionalne resurse kako bi obogatili vlastite elite, no u sljedećoj je rečenici zahvalio Iranu i Rusiji što su spriječili krvoproliće u Idlibu. Ipak, tri su mu najveća neprijatelja, kako je imenova, Kina (zbog klimatskih ciljeva i trgovinskog rata), Iran (najveći ideološki neprijatelj i rival u toj regiji koja je bogata naftom) i Rusija (vojna prijetnja), dok mu niti politika EU nije zadovoljavajuća. jer je gospodarski rival, pretjerano se drži procedura i zalaže se za nepragmatične ciljeve.

U globalnu politiku Trump je uveo komunikaciju bez diplomatskih skrupula, što analitičari nazivaju odsudstvom dobroga upravljanja, no čini se kako je Trump prihvatio ulogu glasnogovornika onoga što većina njegovih birača misli. Hoće li ga nagraditi vidjet ćemo.

You may also like

0 comments