Dolazi li vrijeme državnih kriptovaluta?

Libra rasplamsala raspravu
Vodeće središnje banke u svijetu udružile su se kako bi istražile bi li trebale izdavati kriptovalute uslijed pada gotovinskih transakcija i sve većeg korištenja elektroničkih oblika plaćanja.

Kako navodi Associated Press, u skupini se nalaze Europska središnja banka (ECB), Banka Japana, Banka Kanade, Banka Engleske, zatim švedska Riksbank te švicarska središnja banka.

Na čelu skupine bit će dva predsjednika, Benoit Couere – nekadašnji dužnosnik ECB-a – te zamjenik guvernera Banke Engleske Jon Cunliffe. U njihovom zajedničkom priopćenju stoji kako će procijeniti potencijalne mogućnosti izdavanja kriptovaluta u njihovim matičnim jurisdikcijama. Preciznije, procjenjivat će tehnička pitanja izdavanja te razmjenjivati saznanja o novim tehnologijama, tumači AP.

Inače, švedska središnja banka već nekoliko godina razmatra potencijale izdavanja digitalnih valuta i pokrenula je pilot projekt s obzirom na smanjenje korištenja gotovine u toj državi. No, još nije donijela odluka treba li početi izdavati “švedsku” kriptovalutu. Kako tumače stručnjaci, postojeće kriptovalute – poput bitcoina – nisu prikladne kao sredstvo plaćanja roba i usluga zbog snažnih oscilacija vrijednosti. Stoga je Facebook ljetos pokrenuo projekt Libra s ciljem izdavanja istoimene kriptovalute, a koja bi pripadala skupini stabilnih digitalnih valuta.

Libri se u startu pridružilo nekoliko velikih imena globalne financijske industrije. Međutim, nakon negodovanja regulatora koji se pribojavaju potencijalnog golemog rasta moći Facebooka, iz projekta su izašli Visa, Mastercard, PayPal i eBay. Prema mišljenju nekadašnjeg dužnosnika japanske središnje banke, Facebookova libra nagnala je središnje banke na formiranje skupine koja će ispitati izdavanje kriptovaluta.

Naime, Facebookov je projekt rasplamsao raspravu da li u bliskoj budućnosti države trebaju i dalje imati monopol na izdavanje novca. Kako piše Reuters, Hiromi Yamaoka, bivši direktor odjela plaćanja i sustava poravnanja u Banci Japana, izjavio je da je formiranje skupine šest središnjih banaka znak da se ne radi samo o razmjenjivanju iskustava i znanja, već i o želji da se nešto slično libri drži pod nadzorom.

“Nešto slično libri učinilo bi transakcijske troškove mnogo nižima. Vodeće središnje banke moraju pokazati da i one čine napore u postizanju efikasnijeg poravnanja primjenom digitalne tehnologije”, pojasnio je Yamaoka. Među velikim središnjim bankama Narodna banka Kine otišla je najdalje u procesu stvaranja vlastitog digitalnog novca, iako su detalji još uvijek obavijeni velom tajne.

Banka Japana pokrenula je zajednički istraživački projekt sa ECB-om, ali je objavila da u bliskoj budućnosti ne planira izdavati kriptovalute. Yamaoka smatra da bi formiranje zajedničke skupine moglo ubrzati korištenje blockchain tehnologije u središnjim bankama. Jedan od motiva je i ojačavanje povjerenja u postojeće valute. Iz tog razloga američke Federalne rezerve nisu zainteresirane za kriptovalute s obzirom na važnost dolara, piše Poslovni dnevnik

You may also like

0 comments