[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prije nekog vremena izašla je knjiga Paula Maola i Methewa Padila “Chain of Blame” koja govori o tome kako prošlu krizu, onu iz 2008. godine, nije izazvao nekretninski balon, nego astronomski rast cijene nafte.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Zadnjih dana, ne postoji relevantni ekonomski znanstvenik koji ne predviđa novu ekonomsku krizu najkasnije do početka 2020. godine.
Piše: Ivan Brodić[/vc_column][/vc_row]
Zabrinjava ih derogiranje globalizacije, kraj multilateralnog svijeta i rast protekcionističkih snaga. Predviđaju kako će takve političke snage, usprkos kratkoročnim dobrim pokazateljima vlastitih politike, izazvati ekonomsku krizu, koja će ih koštati pozicije.
Najbolji je primjer Donald Trump, kojega se mnogi boje, neki ga ismijavaju, ali njegovi su potezi prema bilateralnim trgovinskim sporazumima vratili zaposlenost u nekim industrijama SAD-a (Detroit više nije grad duhova), uravnotežili vanjskotrgovinsku razmjenu i ostvarili ubrzanje rasta BDP-a ovog svjetskog ekonomskog diva.
Kako prije 2030-tih, prema liberalnijim istraživanjima ne možemo očekivati početak ere obnovljivih izvora energije, ili ere široke rasprostranjenosti nuklearne energije, dakle ne možemo očekivati pad potražnje i istraživanja ugljikovodika, legitimno se zapitati hoće li cijena nafte biti okidač i za ovu krizu.
Godine 2008. cijena nafte je naglo dosegla razine od 150 dolara za barel, a s obzirom na zemlje koje grade svoje proračune na cijeni ugljikovodika tj. obzirom na njihov otpor prema povećanju proizvodnje nafte, čime održavaju cijenu nafte na visokoj razini, realno je očekivati rast cijene nafte. Najnoviji je primjer otpor Saudijske Arabije i Rusije prema porukama Donalda Trumpa o povećanju proizvodnje, radi spuštanja cijene nafte
Tako je danas cijena nafte dosegla razine iznad 80 dolara za barel, a uskoro bi mogla, prema predviđanju trgovaca naftom. Naime, sankcije Iranu i aktualni američko kineski carinski rat mogli bi dovesti do manjka od 2 milijuna barela nafte na tržištu, a iranski izvoz počeo je opadati prije sankcija, a usprkos okretanju kineskom tržištu.
Zbog toga, trgovci naftom, kako piše Bloomberg, predviđaju kako bi uskoro cijena nafte mogle dosegnuti 90 dolara, a sredinom sljedeće godine barel bi mogao stajati više od 100 dolara za barel, kada na snagu stupi punina sankcija protiv Irana, ako eskalira carinski rat s Kinom i plinski rat s Rusijom.
Ostaje za vidjeti tek koje će biti reakcije Donalda Trumpa, jer predviđen skok cijene nafte i moguće ishodište nove ekonomske krize koincidira s njegovom drugom predsjedničkom kampanjom. Ako se to dogodi, svi bilateralni pokušaji smanjenja vanjskotrgovinskog deficita SAD-a, pokazat će se dugoročnim, a kratkoročni pobjednici takve prakse (njegovi birači) okrenut će mu leđa.