Dolar se u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima zadržao nedaleko najnižih razina u 3,5 mjeseca prema košarici valuta, dok ulagači čekaju istup predsjednice američke središnje banke Fed i nove smjernice o američkim kamatnim stopama.
U takvom je ozračju dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, ostao više-manje nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje, na 96,056 bodova. U utorak je u jednom trenutku skliznuo na 95,663 boda, najnižu razinu od listopada.
Te niske razine očituju gotovo 5-postni pad dolarova indeksa u odnosu na najviše razine u 12,5 godina koje je dosegnuo početkom prosinca lani, kada je većina očekivala da će Fed nastaviti s podizanjem kamatnih stopa u ovoj godini, pa su ulagači privučeni većim prinosom usmjerili ulaganja u američku valutu i imovinu.
No, u posljednja je dva tjedna dolar oslabio više od tri posto jer su očekivanja rasta kamatnih stopa u 2016. godini gotovo iščezla. Potražnju za dolarom pritisnule su također i zabrinutosti u vezi pada cijena sirovina, usporavanja kineskog gospodarstva te brige oko zdravlja europskog bankarskog sektora, pa su ulagači sigurnije mjesto za svoj kapital tražili u japanskoj valuti-utočištu. Dolar je skliznuo za 0,3 prema jenu, na 114,63 jena, nedaleko najnižih razina u posljednjih 15 mjeseci od 114,05 jena. Euro je u današnjem trgovanju skliznuo prema dolaru za 0,2 posto, na 1,12665 dolara, nakon što je u utorak u jednom trenutku dosegnuo najvišu razinu u 3,5 mjeseca od 1,13385 dolara.
Valutni analitičar BNP Paribasa Michael Sneyd kazao je da predsjednica Feda Janet Yellen, prema govoru pripremljenom za današnji istup pred kongresnim odborom, vjerojatno neće poduprijeti dolar. “Najvjerojatnije je to da će njezina ocjena biti uravnotežena, u kojoj će kazati da američkom gospodarstvu ide dobro ali i da su svjesni da tržište nije baš najbolje primilo prvo povećanje kamatnih stopa te da je to dovelo do pogoršanja monetarnih uvjeta. Čini se vjerojatnim da će se zadržati takav režim u kojem dolar nastavlja slabiti prema euru i jenu”, kazao je analitičar BNP Paribasa.
U nestabilnim vremenima za gospodarstvo, zemlje ili regije koje bilježe viškove na tekućem računu bilance plaćanja, poput Japana, eurozone i Švicarske smatraju se sigurnijima u usporedbi s onima koje imaju deficite i oslanjanju se na stranih kapital kako bi financirale manjkove. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Australija spadaju u ovu drugu kategoriju. To pojašnjava zašto euro dobiva podršku unatoč neočekivano slabim podacima iz njemačkog industrijskog sektora i valu prodaja dionica europskih banaka.
