Dogovorili denukearizaciju poluotoka?

Sjeverna Koreja pristala je u srijedu poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji korejskog poluotoka u želji da ponovno pokrene pregovore sa SAD-om, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Add content here
Sjeverna Koreja pristala je trajno zatvoriti svoje ključne raketne objekte u nazočnosti stranih stručnjaka i spremna je zatvoriti svoj glavni nuklearni kompleks ako SAD poduzme recipročno djelovanje, priopćio je predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in, koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu i potpisivanja sporazuma Moon i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un izjavili su kako su se složili da korejski poluotok pretvore u “zemlju mira bez nuklearnog oružja i nuklearnih prijetnji”.

Kim je rekao da će sporazum koji su potpisali “otvoriti višu razinu za unaprjeđenje odnosa dviju država i približiti doba mira i blagostanja”. Također je najavio da će posjetiti Seul u bliskoj budućnosti, što će biti prvi posjet sjevernokorejskog vođe glavnom gradu Južne Koreje.

U sporazumu je Sjeverna Koreja pristala poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji slijedeći odgovarajuće korake SAD-a kojima bi se nagradio osiromašeni Sjever, navodi Yonhap. “Sjever je izrazio svoju spremnost da nastavi poduzimati dodatne korake, kao što je trajno zatvaranje nuklearnog postrojenja Yongbyon, ako SAD poduzmu odgovarajuće mjere u duhu zajedničke izjave Sjeverne Koreje i SAD-a od 12. lipnja”, stoji u sporazumu.

Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga – proglašavanje službenog kraja Korejskog rata, koji se vodio od 1950. do 1953. godine, te je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u srijedu niz sporazuma postignutih na međukorejskom summmitu u Pjongjangu nazvavši ih “vrlo uzbudljivim”. “Kim Jong Un je pristao na nuklearne inspekcije, koje su predmet završnih pregovora, i trajno zatvaranje poligona za nuklearna testiranja u nazočnosti međunarodnih stručnjaka”, napisao je Trump na Twitteru misleći na sporazume koje je sjevernokorejski čelnik postigao u razgovorima s južnokorejskim predsjednikom Moonom Jae-inom.

“U međuvremenu neće biti raketnih niti nuklearnih pokusa”, dodao je Trump.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, iranski predsjednik Hasan Rohani i nova lica s Novog Zelanda i iz Zimbabvea govorit će na najvećem međunarodnom političkom skupu ovog rujna. No fokus će ponovno biti na američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kojemu će to biti drugi nastup na Općoj skupštini UN-a.

Među novim licima koja će se pojaviti na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a su novi predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa, čiji je prethodnik Robert Mugabe bio redovit gost od 1978. Novozelandska premijerka Jacinda Ardern, druga predsjednica vlade koja je rodila na dužnosti u povijesti, dovest će pak sa sobom i svoju tromjesečnu kćerku Neve.

Sjedinjene Države su tradicionalno u fokusu kao druge na redu za govornicom. Sve oči ove godine bit će uprte u američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali iz posve pogrešnih razloga.

Trumpov debitantski nastup prošle godine očekivao se s velikim zanimanjem, no on sada više nije nepoznanica. Sada se samo strahuje da će se ponašati jednako loše kao i na summitima skupine G7 i NATO-a, rekao je UN-ov stručnjak Richard Gowan, profesor na Sveučilištu UN-a koji je radio i na Njujorškom sveučilištu te na Sveučilištu Columbiji. “Svi strahuju da će se ponoviti noćna mora njegova ponašanja na summitu NATO-a i da će početi prozivati druge zemlje što ne uplaćuju dovoljno novca UN-u i prijetiti obustavom financiranja”, rekao je.

Postoji i mogućnost da se zavadi s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ili iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, koji su obojica u lošim odnosima s Trumpom, a trebali bi govoriti istoga dana.

Možda čak niti Trumpovi prošli diplomatski uspjesi, ponajviše njegov summit sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom iz lipnja u Singapuru, neće imati toliko odjeka. Neki su se nadali da će se zahvaljujući tom sastanku Kim Jong Un prvi put pojaviti na Općoj skupštini UN-a, ali Pjongjang planira poslati ministra.

Sjeverna Koreja je “zloduh zabave”, rekao je Gowan. No to bi mogao biti i pomak nabolje. Trump je u svojem govoru prošle godine zaprijetio da će “posve uništiti” Sjevernu Koreju i bio je pogrdan prema njezinom čelniku.Bijela kuća je objavila da je Pjongjang nedavno poslao Trumpu pismo u kojem traži novi sastanak, što bi mogao biti pokušaj da se umiri predsjednika i spriječi da Kim ponovno bude metom njegovog govora.

Iran u fokusu

No Gowan smatra da će iranski nuklearni sporazum vjerojatno biti u Trumpovom fokusu ove godine. SAD je objavio da će Trump predsjedati sastankom Vijeća sigurnosti posvećenim, među ostalim, “iranskoj destabilizirajućoj agresiji i sponzoriranju terorizma”. Glasine da će Trump predstaviti svoj dugoočekivani mirovni plan za Bliski istok utišala je američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley, koja je kazala da se plan privodi kraju, ali još nije gotov.

Sirija će sigurno biti na dnevnom redu bilateralnih sastanaka, s obzirom na to da su svjetski čelnici zadnjih nekoliko tjedana snažno apelirali na Moskvu i vladu Bašara al-Asada da spriječe krvoproliće u Idlibu, posljednjem uporištu pobunjenika u Siriji.

Svjetski će čelnici u svojim govorima vjerojatno pozvati na daljnju potporu multilateralnim sporazumima iz kojih se Trump povukao, kao što su Pariški sporazum o klimi i iranski sporazum. Na marginama skupa, ministri i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastat će se kako bi razgovarali o financiranju UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) jer je SAD nedavno najavio da će je prestati financirati.

Guterrres, snažni zagovornik Pariškog sporazuma, obećao je da će lobirati među svjetskim čelnicima za borbu protiv klimatskih promjena, pozvavši vlade da “slome paralizu” nedjelovanja. Svjetski čelnici ranijih su se godina dogovorili o ciljevima za poticanje razvoja u svijetu i obvezali da će raditi na donošenju globalnog pakta za pomoć izbjeglicama. “Vladao je osjećaj da je sjednica Opće skupštine doista vrijeme kada se donose odluke. A sada su svi samo u defenzivi”, rekao je Gowan.

“Čini se kao da nitko nema bilo kakvih ambicija za taj skup osim toga da ga prežive.”

You may also like

0 comments