Dogovoreno unaprijeđenje gospodarske i energetske suradnje

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumuu četvrtak poslijepodne u Moskviu sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.
Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Po njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova.

“Rusija je iznimno zainteresirana za naša brodogradilišta i prateću opremu. Nedavno je na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA u Sankt Peterburgu riječka tvrtka Vulkan Nova potpisala Memorandum o suradnji s ruskim OCK-om (United shipbuilding cooperation), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta”, istaknuo je Burilović te je dodao da unatoč negativnoj bilanci Hrvatske u robnoj razmjeni, veseli porast izvoza od desetak posto.

Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još uvijek ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Veliki dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa.

Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.

Jurišić o posjetu predsjednice

Jelena Jurišić, profesorita na Hrvatskim studijima i odlična poznavateljica prilika u Rusiji, smatra kako svi dosadašnji predsjednici pokušavaju udariti tempo tim odnosima, ali Vlada je ta koja odlučuje i o kojoj u konačnici ovisi kakvi će ti odnosu biti.

“Gospodarski forum u Moskvi je odličan pokazatelj po kojem se vidi da interesi naših gospodarstvenika postoje. Prilike, mogućnosti i potrebe u ekonomiji i izvozu postoje. Rusija je ogromno tržište, ovaj posjet je odličan vjetar u leđa za razvijanje tih odnosa”, smatra politička analitičarka i dodaje kako se otvaraju mogućnosti za suradnju i u energetici.

Na pitanje o potpori Kolinde Grabar Kitarović Sporazumu iz Minska odgovara kako je i premijer Plenković također spominjao kako podržava taj sporazum te kako je to stajalište cijele Europske Unije. “Inicijativa Tri mora je inicijativa Hrvatske, Litve i Poljske. Vidimo da se ta inicijativa mijenja. To je u početku bila više političko sigurnosna inicijativa, poslije je postala više energetska.” smatra Jurišić i dodaje kako je to dijelom tako zbog toga što je ruski zemni plin duplo jeftiniji od američkog plina, od kojeg je i Poljska kao jedna od glavnih zemalja u ovoj inicijativi odustala.

“Tome se prilagodila i Hrvatska s uvozom ruskog zemnog plina od strane PPD-a i Gazproma”, zaključuje Jurišić.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto, rekao je Putin.

“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj značajan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

Pozdravila je sva ruska ulaganja u Hrvatskoj, posebice ona u turistički sektor te kazala da je spremna zalagati se “za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja iz Ruske Federacije koja su u skladu s postojećim okvirom”.

S obzirom da Rusija pokazuje značajan interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koja su omogućila lakše i sigurnije investiranje kroz liberalizaciju tržišta električne energije, nafte i plina. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diversifikaciju dobavljača i transportnih pravaca energenata, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja, naglasila je dodavši da je ogledni primjer odlične suradnje i nedavno potpisivanje ugovora o višegodišnjoj opskrbi hrvatskog tržišta plinom Prvog plinarskog društva i Gazproma.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će doprinijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Radi se o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Za medijsko praćenje tog događaja, na kojemu će se obratiti i predsjednica Grabar-Kitarović, prijavilo se više od 20 medijskih kuća.

Bogoljub Lacmanović o posjetu

U svojoj izjavi Putin je bio pomalo suzdržan. Nakon što je naglasio kako je Hrvatska važan partner na Balkanu i u Europi, on se usredotočio na bilateralne odnose odnosno na dosadašnju suradnju na gospodarskom planu i to u oblasti isporuke plina i nafte, govori za portal Direktno.hr Lacmanović, dobar poznavatelj prilika kao dugogodišnji dopisnik Vjesnika iz Moskve.

Otkrio je da je ove godine prvi puta, nakon 2012., porasla vrijednost robne razmjene za 62 posto, tu se radi o značajnom porastu. Taj porast je dobrim dijelom došao je zbog ugovorenog posla u trogirskom brodogradilištu, a radi se o gradnji arktičkog tankera. Za razliku od Putina koji je bio konkretan, izjava naše predsjednice je malo podsjećala na zdravicu. Isticala je zasluge nekih naših Hrvata kroz povijest. Ono što je značajno jest da je predsjednica potvrdila svoju poziciju za rješavanje ukrajinskog problema temeljem Minskih sporazuma.

Kako tumačite današnju podršku predsjednice Minskom sporazumu i izjavu da inicijativa Tri mora nije uperena protiv Rusije?

Očito je da postoji razlika u našem državnom vrhu i vanjskoj politici, predsjednica je i u razgovoru s Lavrovom istaknula podršku sporazumu, kao i ministar Stier. Nakon povratka iz Moskve došlo je do razilaženja Stiera s premijerom. Poziv Rusiji na pristupanje inicijativi Tri mora je njezina samostalna odluka, nisam siguran da je Varšava na to spremna ili da je na to spreman Washington. Ona je to vrlo vješto odgovorila na pitanje o toj inicijativu i objasnila ju je kao težnju za jačanjem Europe. Cilj inicijative je za predsjednicu trgovinski i gospodarski napredak zemalja Srednje i Istočne Europe, digitalizacija ovih prostora. Pomalo je teško povjerovati u to jer je praautor te inicijative poljski maršal Pilsudski, koji nije imao tada u vidu Rusiju.

Drugog dana posjeta Ruskoj Federaciji, u četvrtak, hrvatska predsjednica će se u Moskvi odvojeno sastati s premijerom Dmitrijem Medvedevom, predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom. Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici postoji ruska pravoslavna crkva Sv. Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, među ostalim i pravoslavnih crkava, obnovom ove crkve mogla bi se započeti slaviti i liturgija Ruske pravoslavne crkve, kazala je ona.

You may also like

0 comments