Dogovorena strategija borbe protiv globalnog usporavanja

Ekonomski pakt
 Francuska i Njemačka suglasne su oko strategije kojom će odgovoriti na usporavanje globalnog gospodarstva zbog trgovinskih problema, no ne slažu se oko brzine poduzimanja mjera, izjavio je u četvrtak francuski ministar financija Bruno Le Maire.

Francuske političare sve više brine što se Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, koleba oko toga što poduzeti kako bi se odmakla s ruba recesije. U Parizu žele da se Berlin više posluži svojim proračunskim viškom kako bi generirao oporavak.

S konferencije za novinare, zajedno s njemačkim ministrima financija i gospodarstva, Le Maire je poručio da se strategija temelji na tri stupa: “nastaviti smanjivati ​​javni dug tamo gdje je to potrebno. A to je slučaj u Francuskoj; nastaviti provoditi strukturne reforme, kao što to radimo u Francuskoj; uvesti proračunske mjere koje mogu preuzeti (poticajnu) funkciju od monetarne politike”.

Postignut je dogovor o pristupu ali otvoreno je još pitanje vremenskog okvira za poduzimanje mjera, naglasio je francuski ministar. Želeći istaknuti francusko-njemačku gospodarsku suradnju, Le Maire je rekao da će pilot postrojenje u Francuskoj za proizvodnju baterija za automobile na strujni pogon krenuti s radom 2022. godine. Dvije godine nakon toga u Njemačkoj će biti otvorena druga tvornica, u sklopu paneuropskog projekta koji bi trebao konkurirati trenutno dominantnim azijskim proizvođačima.

Francuska tvrtka Saft, ogranak francuskog diva naftne i plinske industrije Totala, bit će na čelu prvog konzorcija, rekao je Le Maire. Osvrnuvši se na spor oko subvencija između europskog proizvođača zrakoplova Airbusa i američkog rivala Boeinga, Le Maire je rekao kako su Pariz i Berlin priželjkivali sporazumno rješenje, priznajući ipak da bi se Europska unija mogla suočiti s američkim sankcijama.

Njemačko gospodarstvo slabo je krenulo u treće tromjesečje zbog usporavanja globalnog gospodarstva i neizvjesnosti povezane s brexitom i trgovinskim sukobima koji štete izvozu, upozorilo je u petak ministarstvo financija. Nova talijanska vlada očekuje da će gospodarstvo ove godine porasti samo 0,1 posto a iduće oko 0,4 posto, rekla su tri upućena izvora za Reuters, što naglašava potrebu za poticajnim proračunom za 2020. godinu.

Svjetsko gospodarstvo raste najsporijim tempom u deset godina zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine, priopćila je u četvrtak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), snizivši prognoze za ovu i iduću godinu.

Gospodarstvo će ove godine porasti najslabije od globalne financijske krize 2008/2009., usporavajući s prošlogodišnjih 3,6 posto, na ovogodišnjih 2,9 posto, procjenjuju u OECD-u. U 2010. rast bi po njima trebao neznatno ubrzati, na tri posto. Izgledi su se pogoršali od svibnja kada je OECD za ovu godinu prognozirao 3,2-postotni rast i njegovo ubrzanje u 2020. na 3,4 posto.

Rast trgovine, koja je nakon financijske krize bila motor globalnog oporavka, kliznuo je iz pozitivnih pet posto 2017. godine u negativan teritorij, rekla je Boone. Trgovinske napetosti utjecale su u međuvremenu na poslovno povjerenje, zakočivši rast ulaganja sa četiri posto pred dvije godine na sadašnjih jedan posto. U međuvremenu su se pojavili i dokazi da trgovinski sukob već uzima danak u američkom gospodarstvu, pogađajući pojedine industrijske proizvode i uzrokujući stečajeve poljoprivrednih gospodarstava, naglašava dužnosnica OECD-a.

Najveće svjetsko gospodarstvo ove bi godine prema OECD-ovim procjenama trebalo porasti 2,4 posto, a iduće godine dva posto. U svibnju su u OECD-u prognozirali 2,8-postotni rast u ovoj, te 2,3-postotni u idućoj godini. Kina bi također mogla osjetiti posljedice unatoč procijenjenom rastu od 6,1 posto u ovoj godini i 5,7 posto u 2020. godini. Time je OECD snizio svibanjske preocjene za 0,1 odnosno 0,3 postotna boda.

Pritom bi dugotrajnije razdoblje slabljenja domaće potražnje u Kini za oko dva postotna boda godišnje moglo prouzročiti značajan domino efekt u globalnom gospodarstvu, upozoravaju u međunarodnoj organizaciji. Bude li slabija potražnja popraćena pogoršanjem uvjeta financiranja i još izraženijom neizvjesnošću, svjetski gospodarski rast mogao bi u prve dvije godine takvog scenarija biti niži za 0,7 postotnih bodova, drže u OECD-u.

Neizvjesnost je ključan faktor i u procesu izlaska Velike Britanije iz Europske unije, nepovoljno utječući na izglede za gospodarstvo. U OECD-u procjenjuju da će britansko gospodarstvo ove godine porasti jedan posto, odnosno 0,9 posto u 2020., ali samo ako glatko napusti EU, uz dogovoreni prijelazni period, što trenutno ni u kom slučaju nije izvjesno. U svibnju OECD je za Britaniju prognozirao rast od 1,2 posto u ovoj i jedan posto u idućoj godini. Ako Britanija iziđe iz EU-a bez dogovora, njezino će gospodarstvo biti za dva posto slabije u 2020/2021., čak i ako izlazak bude neproblematičan, s potpuno operativnom infrastrukturom, drže u OECD-u.

Ni eurozona prema tom scenariju neće biti pošteđena prelijevanja negativnih efekata, te će njezin BDP biti smanjen za pola postotnog boda tijekom 2020/2021. OECD je snizio prognozu za zonu primjene zajedničke europske valute, uglavnom zbog usporavanja u najvećem gospodarstvu, onom Njemačke, za koje se procjenjuje da je u tehničkoj recesiji.

Gospodarstvo eurozone tako bi ove i iduće godine trebalo porasti jedan posto, u odnosu na u svibnju procijenjeni rast od 1,2, odnosno 1,4 posto. Boone je rekla da je njemačko gospodarstvo vjerojatno palo u drugom i trećem tromjesečju zbog pada proizvodnje automobila, na koju otpada 4,7 posto njemačkog BDP-a. Zbog toga je rast njemačkog gospodarstva smanjen za tri četvrtine postotnog boda. Globalnom gospodarstvu prijeti novo dugotrajno razdoblje slabašnog rasta budu li vlade i dalje oklijevale s podrškom, zaključuju u OECD-u.

You may also like

0 comments