Home Energetika Dobrović: Most je protiv privatizacije HEP-a zbog INA-e

Dobrović: Most je protiv privatizacije HEP-a zbog INA-e

by Energypress.net

O modelu privatizacije HEP-a i preuzimanju kontrole nad Inom, odnosno otkupu MOL-ovih dionica, u Točki na tjedan govorio je ministar zaštite okoliša i energetike, Mostov Slaven Dobrović.

Most nikad, nijednom riječju nije spomenuo takvu opciju za Inu, putem prodaje 25 posto dionica HEP-a. “Mi se protivimo modelima privatizacije na koji su naši građani naučeni, posebno se to vidi u slučaju Ine. To je nesretan slučaj za koji ne želimo da se ponovi u slučaju HEP-a.”

Je li razumljiva briga građana i zaposlenika HEP-a? Tim više što je vijest o Ini objavljena na Badnjak pa ona o HEP-u na Silvestrovo. Jesu li to pravi dani za takve objave? “Ti dani su uvjetovani nekim događajima koji su bitni, a koji nisu bili planirani. Objavom odluke arbitražnog suda. Važna je odluka da se poduzme sve da Ina ponovno dođe u hrvatske ruke i to otkupom svih dionica. Ina je doista jedna strateška kompanija za Republiku Hrvatsku, puno je značila u povijesti, velik dio gospodarstva se obvezivao uz Inu i poznata je u svijetu, ali je tvrtka koja je zadnjih godina oslabljena.”

Godinama već političari pa i oni iz Mosta upozoravaju na činjenicu da je situacija Ine na tržištu pogoršana. Je li to doista prodajemo kompaniju koja raste da bismo otkupili lošu? “Ne, upravo suprotno. Sadašnja situacija ukazuje na zgodnu mogućnost da se jednim postupkom, listanjem 25 posto minus jedne dionice HEP-a osiguraju sredstva, ne samo za jačanje HEP-a, nego i vraćanje Ine.”

To znači da sva sredstva od privatizacije HEP-a neće biti iskorištena za kupnju Ine? “U javnosti smo čuli osnovu ideju, sad se ide s razradom. Želimo ojačati HEP kao tvrtku. HEP ne smije biti ugrožen, on doista u ovom procesu može postati regionalni lider i mi ćemo puštanjem 25 posto dionica, u prvom redu našim građaniam i fondovima, a onda i svima koji su spremni uložiti, bitno ojačati tvrtku, a i osigurati sredstva za vraćanje ine.”

Ako će novac od privatizacije ići za kupnju Ine kako će se onda ojačati HEP? “U prvom redu morate znati da je i HEP u jednoj stagnaciji, u jednom bezidejnom upravljanju, cijeli niz potencijalnih projekata koji su se mogli odvijati nisu realizirani, postoji jedan snažan razvojni potencijal koji je bio godinama niskorišten.”

Zašto? “To treba pitati prethodne uprave. Mi smatramo da će se ovo pozitivno odraziti na samu vrijednost HEP-a. Sustav upravljanja i ovlasti će biti i ostati isti za Hrvatsku kao i sa 100 posto dionica, a s druge strane ćemo osigurati stopostotni nadzor nad Inom koja isto ima ogromni potencijal. S time da tu još ima mogućnosti, koje sada nema smisla iznositi… Ovo je šansa da se jednim potezom postigne jedna sretna privatizacija gdje ćemo praktički ojačati tvrtku, a građani će moći svoj novac uložiti u dionice HEP-a.”

Biste li im Vi to preporučili? “Ja bih preporučio. Puno je bolje ulagati nego držati u bankama za vrlo sitne kamate.”

Bi li se u izlistavanje dionica HEP-a išlo čak i da nije došlo do odluke na arbitraži oko Ine? “Koliko znam, to je već bilo planirano i izrađivano do nekih mjera. To je potez koji u svakom slučaju jača tvrtku.”

Kad se počelo o tome razgovarati u Vladi Andreja Plenkovića? “Razgovara se i radi intenzivno, vode se stručni sastanci, sve to se odvija u zadnjih tjedan dana.”

Otkad se zna da smo izgubili spor? “Da.”

Čija je to ideja? “Iznijeta je na radnim tijelima Vlade.”

Je li to Vaša ideja kao resornog ministra? “Nije niti ja dolazim iz tih financijaških struktura.”

Onda je to ideja potpredsjednice Martine Dalić? “Recimo da je taj prijedlog došao iz redova HDZ-a, konkretno Martine Dalić”.

Razmatra li najuži tim Vlade zašto smo izgubili arbitražu? “Taj se cijeli slučaj analizira, postoji cijeli niz pravnih pitanja. Određene naše slabosti koje su došle do izražaja, možda neke mogućnosti koje nisu došle do izražaja… to se sve razmatra. ne bih razgovarao više jer stvar je osjetljiva i tu još postoji dosta posla. Na tom planu.”

Na kojem planu? “Na drugu arbitražu.”

Prošla Vlada pala je zbog Ine. Šef Vaše stranke, Božo Petrov tvrdio je da ima informacije da bi arbitraža mogla ići u našu korist, a Tomislav Karamarko je tvrdio upravo suprotno i predlagao nagodbe s MOL-om. Je li Karamarko bio u pravu? “Ne bih to tako uopće gledao, ono što je sada važno reći je da smatram da postoji jedinstvena politika u vladi RH oko Ine što je važna stvar jer očito su se zadnjih godina provlačile različite pojedinačne politike i nije postojala zajednička politika zaštite nacionalnih interesa.”

Kad ste osobno govorili o privatizaciji HEP-a predlagali ste restrukturiranje prije toga, da se izdvoji distribucija. “Postoji cijeli niz koraka koji su dio tog dugačkog procesa, stvar nipošto nije jednostavna. Prvo treba ustanoviti koja je to imovina, što je isključeno iz toga, poraditi na zakonu o privatizaciji, koji će jasno sve odrediti. Za nas je to jako bitno jer ne želimo da se odškrinu ni najmanja vrata za ono što smo znali doživjeti na vlastitu štetu. Zato i dajemo 25 posto minus jednu dionicu – ne smije se dozvoliti da Hrvatska izgubi kontrolu nad HEP-om. Postoji s naše strane prijedlog da se to čak uvrsti u Ustav jer smatramo da tu ne bi trebalo biti problema oko konsenzusa. Da se u Ustav uvrste sve naše strateške tvrtke – šume i vode koje naravno nikada ne bi trebalo privatizirati jer one imaju dodatno značenje za građane Hrvatske.”

Spomenuli ste da se HEP u zadnje vrijeme vodi bezidejno. Prema FINA-inim podacima HEP je javna tvrtka s najvećim porastom dobiti u 2016. s nešto manje od dvije miliajrde kuna, a Ina tvrtka kojoj dobit najsporije raste ili bilježi gubitke. Zašto je otkup Ine dobar? “HEP postiže dobre financijske rezultate kao rezultat dobrih hidroloških godina. U našem energetskom sustavu dobar dio izvora energije može biti podmiren upravo iz hidroenergije. Padne puno kiše, vi imate puno energije koju plasirate i naravno da tu postoji i novac. Postoje niz projekata koji su godinama zanemarivani i u tome se vidi praktički to slabo upravljanje HEP-omi to se sigurno može popraviti.

Ina je važna jer čini okosnicu gospodarstva. Točno je da proizvodnja i potrošnja derivata pada jer naša vozila troše manje i modernizira se transportni sustav, ali ćemo još niz godina morati konzumirati te derivate. Mislim da ne treba puno tumačiti kolko je jedna takva tvrtka važna za državu i svaka ozbiljna država zaslužuje svoju stratešku kompaniju takve vrste.”

Jednom ste izjavili da je pred svijetom i Hrvatskom postfosilno doba. Zašto onda govorimo o kupnji Ine? Isplati li se kupovati Inu koja ima zastarjele načine prerade nafte? “Svakako da da. Rekao sam već da je to za RH strateška tvrtka, uz nju su vezani mnogi proizvodni pogoni, cijelo gospodarstvo i smatram da je potpuno opravdano ići u otkup Ine.”

Svi govore da je Ina strateška. Znamo da je bila značajna, ali je uništena. Je li određen neki iznos koji Vlada misli dati? “Procesi o kojima smo govorili nisu jednostavni, uključuju cijele analize. Analize stručnjaka koji će dubokim analizama doći do vrijednosti. To nije cijena s burze, ona će biti manja od one s burze i sasvim sigurno, s naše strateške pozicije, je to za nas vrijedno toga jer bismo mi znali što napraviti dalje s Inom i svim njezinim proizvodnim pogonima. “

Upravo to je ključno pitanje. Zna li vlada što bi s Inom kad je kupi? “Važno je zadržati i onda povećati udio na tržištu, koristiti naše potencijale u regiji. Sve to, s jednim, drugim i trećim daje nam za pravo da možemo razmišljati o tome.”

Hoćete li ulagati u rafinerije? “Apsolutno se treba ulagati u rafinerije.”

Prostor sigurno postoji, ali postoji li novac? Ima lidržava dovoljno novca, ne samo za kupnju, već i ulaganja i modernizaciju? “Novac dolazi odmah čim postoji jasan poslovni plan, gdje postoji tržište, istraživanje… Kad se to jedno s drugim i trećim upari to je cjelina koja ima smisla.”

Otkud bi došao novac? “To je dugi proces. Prva stvar je preuzeti Inu, okrenuti poslovne procese u našu korist, stvoriti novo poslovno okruženje i onda ići dalje. Mogao bi daljnji ishod biti da se zadrži 75% dionica, a s nekom ponudom dionica financira sve što se mora financirati. S dobrim upravljanjem se to sigurno može postići.”

Pravi li Vlada ražanj dok je zec još u šumi? Želi li MOL uopće prodati Inu? “To su osjetljiva pitanja, ali kontakti postoje. Ne bi se išlo u ozbiljne planove da ne postoje kontakti.

Vi kontaktirate s MOL-om ili je to na višim razinama? “To je viša razina.”

Ako se proda 25 posto dionica HEP-a je li Vlada sigurna da time može financirati otkup Ine? “Postoje inicijalne procjene, međutim morat će postati detaljnije. To je jedan dugi proces. Izgledi, danas s ove pozicije, kažu da se može jedna takva stvar napraviti uz očuvanje investicijskog potencijala HEP-a.”

Je li dogovoreno da prvo ide privatizacija HEP-a ili će sve ići paralelno? “To su detalji.”

Ali može se dogoditi da se HEP privatizira, a onda ne uspije otkupiti Ina? “To su doista posebne okolnosti, prilike. Ja ne znam što se sve može desiti, ali mislim da se proces može voditi kvalitetno.”

Zašto je Most, nakon što je premijer Plenković objavio da se u otkup Ine ide privatizacijom HEP-a, deset dana šustio? Miro Bulj je čak rekao da bi trebalo raspisati referendum. “Slušajte, Bulj je reagirao s domljubnim srcem i to je dobro jer moraju postojati ljudi koji nas upozoravaju na rizike koje je narod okusio. Dobro je da nas upozorava i zato se ugrađuju sve mjere opreza, svi osigurači u ovom procesu da bi ishod bio dobar. Ne postoji rješenje da ama baš ništa ne dirate i čekate da se stvari same od sebe riješe. Moramo biti aktivni. S obzirom na sve okolnosti, smatramo da imamo biti pravo optimistični.”

Kad smo kod energetike, što je s LNG terminalom na Krku? “To spada u strateški projekt Republike Hrvatske. Promijenja je uprava jer smatramo da se tome treba ozbiljnije posvetiti. Vlada RH će biti agilnija i ministarstvo koje ja vodim. Taj projekt je značajan zbog cijele geostrateške pozicije Hrvatske, jačanja veza sa susjedima i stvaranje jedne nove linije opskrbe plinom, pojedinih novih konekcija što mislim da je dobro za našu poziciju.”

Koliko vremena će proći dok se Ina ne vrati u hrvatske ruke i privatizira HEP? Može li to biti do kraja godine? “Ako sve bude kako treba, ove godine bi to moglo biti završeno, To jest proces, ima puno posla, ali bi se moglo to napraviti.”

Na sjednici vlade usvojen je Plan gospodarenja otpadom. Jeste li time uvjetovali potporu za privatizaciju HEP-a? “Nisam. To je projekt koji je išao za sebe i nije bio uvjetovan nikakvim potporama. Tako se ne bi moglo daleko doći, da se tako radi u Vladi. Plan je sam po sebi važan strateški i razvojni projekt, on nudi jednu promjenu, vrlo je odgovoran jer prepoznaje važnost današnjeg vremena po pitanju stanja okoliša i resursa koje čovjek danas trati neviđenom brzinom, gdje se države, narodi, ljudska civilizacija neodgovorno ponašaju. Zato je europska politika ta koja ide za tim da se u sferi gospodarenja otpadom ostvare ti veliki potencijali u popravljanju kvalitete naših humanih sustava.”

Hrvatska trenutno reciklira 18 posto otpada, a do 2020. bi trebala reciklirati 50. Koliko je to realno? “Činjenica da postoje gradovi i općine koji su to postigli govori da je realno. Neki nisu ništa. kao Split, neki malo poput Zagreba, a neki više. To su bile lokalne politike koje su se morale boriti s nacionalnom politikom.”

Neki stručnjaci upozoravaju da bi to moglo trajati jako dugo i da će Hrvatska premašiti sve rokove? “To je plašenje svih nas, to nema pravog temelja.”

Po Vašoj procjeni, hoće li računi građana biti veći? Barem u početku? “Promjena, tranzicija sa sadašnejg odlaganja definitivno nosi povećanje troška. Ono što je bitno je da građani odvajanjem otpada sebi omogućuju smanjenje troška.”

Koju proceduru Plan mora proći kad je riječ o Europskoj komisiji? “On ide na mišljenje, a bude li primejdbi može se doraditi. Konceptualno je u skladu s onim što se traži.”

Za kraj, privatno političko pitanje. Jeste li član Mosta i hoćete li se kandidirati na izborima u toj stranci? “Nisam član, ali zastupam načela i principe javnoga rada, štićenje javnog interesa pa sam u tom smislu pripadnik Mosta, ali o izborima zbog ministarskog posla nisam mnogo razmišljao. Moja ambicija je što savjesnije odraditi posao ministra.”

Je li ova vlada stabilnija od prethodne? “Ja sam zadovoljan s odnosima i suradnjom unutar ministarstava i mislim da je situacija stabilnija i da postoje uvjeti da će se moći raditi cijeli mandat”, rekao je za N1.

Related Posts