Dobre vijesti za hrvatske državne obveznice

Korekcija burzovnih indeksa širom svijeta, koja je potekla iz SAD-a, za sada se nije prelila na pad cijena i rast prinosa hrvatskih državnih obveznica. Dva su razloga zašto je to važno, piše Velimir Šonje.
Prvo, turbulencije na financijskim tržištima u pravilu pogađaju rizičnije imovine poput državnih obveznica zemalja s niskim rejtingom. One bilježe mnogo veća kolebanja od primjerice obveznica država s visokim investicijskim rejtingom.

Drugo, tektonika nedavnih turbulencija je prilično složena. Iako se najviše pisalo i govorilo o padu američkih burzi za gotovo 4% prošlog ponedjeljka, taj je pad bio samo nastavak isto tolikoga pada pretprošloga tjedna, a sve je bilo potaknuto rastom prinosa na najvažnije svjetske državne obveznice (prvenstveno na one SAD-a).

Tri stvari su se poklopile: (1) osjetniji gospodarski oporavak, koji je prošli tjedan potvrđen i zimskom prognozom Europske komisije koja je zadržana na stopi rasta od 2,8% za 2018. i 2,7% za 2019., (2) znatno smanjenje deficita proračuna opće države, koji je, prema najavama ministra, u ravnoteži ili blagom suficitu po prvi puta u povijesti (čak i ministar zdravstva tvrdi da je dug javnog zdravstva smanjen prošle godine) i (3) zadnje, ali ne i najmanje važno (iako se rijetko spominje), ušli smo u dvije godine u kojima je raspored dospijeća starih dugova veoma povoljan jer mnogo manje opterećuje državne financije.

 

 

Dobra je vijest da su novije promjene u fiskalnoj politici podigle vjerodostojnost hrvatske politike i kratkoročno izolirale hrvatske državne obveznice od turbulencija na financijskim tržištima. Loša je vijest da su turbulencije znak prijelaza iz ere deflacije i niske inflacije i kamatnih stopa u eru nešto većih kamatnih stopa na svjetskim tržištima, na što još nismo spremni. Ni blizu nije poništeno naslijeđe pogrešnih fiskalnih politika iz prošlosti. Sada je prilika da se taj posao dovrši i da Hrvatska zasluži investicijski rejting te za godinu dana plaća kamate kao Bugarska i Slovenija. Svaki promašaj tog cilja značio bi da je historijska prigoda propuštena, donosi Ekonomski lab.

You may also like

0 comments