Dobavljači poručuju: Interes nam je stabilnost Agrokora

Na sastanku predstavnika pet najvećih hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda, velikih dobavljača koncerna Agrokor, zaključeno je da se treba održati stabilnost njihovih kompanija, kao i poslovnog koncerna Agrokor koji je njihov najveći kanal za prodaju na domaćem trištu, izvijestio je u ponedjeljak predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić.

Na sastanku u poslovnoj zgradi Kraša na zagrebačkim Ravnicama okupili su se predstavnici Kraša, Podravke, Vindije, Dukata i Francka, a nakon sastanka Bulić je novinarima ispred sjedišta Kraša kazao kako je intencija sastanka bila koordinirati aktivnosti uoči sastanaka koje će voditi s predstavnicima Vlade i Agrokora. “Intencija sastanka je bila da koordiniramo naše aktivnosti i mišljenja vezano uz trenutnu situaciju u poslovanju Hrvatskoj, pri čemu prvenstveno mislimo na Agrokor”, rekao je Bulić.

Dodao je da je na sastanku bilo riječi i o koordiniranju aktivnosti i stavova uoči razgovora “sa svim dionicima u tom procesu, prvenstveno Vladom, koncernom Agrokor i ostalim financijskim institucijama”. “Ono što nam je u planu, što je naša intencija je stabilnost naših kompanija i stabilnost poslovnog koncerna Agrokor, dakle našeg najvećeg distributera, naš najveći kanal za prodaju u Republici Hrvatskoj”, rekao je Bulić.

Na upit novinara koji su konkretni zaključci sastanka, kratko je odgovorio da će se razgovori voditi i slijedećih dana, pa tako već sutra slijedi još jedan te da će javnost biti informirana o donesenim zaključcima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima je u ponedjeljak kazao da će danas ili sutra potpredsjednica Vlade zadužena za gospodarstvo Martina Dalić razgovarati s dobavljačima. “Tražimo rješenje, naravno želimo i priželjkujemo da ono nema nikakvog negativnog utjecaja na stabilnost hrvatskog gospodarskog i financijskog sustava”, rekao je Plenković na marginama konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista.

Prvi zamjenik direktora ruske Sberbanke Maksim Poletaev u subotu za je agenciju Bloomberg istaknuo da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti tvrtku. Banka, kao i drugi vjerovnici, pripremaju tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao biti odobren do utorka.

Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno, no vjeruju kako se iznos može znatno smanjiti nakon razgovora s glavnim dobavljačima. Unajmili su stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora. “Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

Agrokor je, pak, u nedjelju poručio da njegova opstojnost nije upitna i da menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika, vodeći prvenstveno računa o zaposlenicima i njihovim radnim mjestima te dobavljačima i partnerima. Iz koncerna su naglasili da u tom procesu imaju snažnu podršku svojih ključnih dionika te da će repozicioniranje kompanije omogućiti daljnji razvoj njegovih kompanija, kao i poslovnih partnera odnosno dobavljača.

Plenković: Djelujemo u gospodarskom interesu zemlje

Hrvatska Vlada u slučaju Agrokora djeluje u interesu gospodarske i financijske stabilnosti zemlje, a želi i konsolidaciju poslovanja tog koncerna, rekao je u ponedjeljak predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima na marginama konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista.

Novinare je zanimao Plenkovićem stav o signalima ruskih banaka da bi željele ući u upravljačku funkciju unutar Agrokora. On je odgovorio da je Agrokor privatna kompanija od velikog značaja za hrvatsko gospodarstvo, najveći poslodavac jer ima 60 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da Vlada vodi dijalog i prati situaciju, a odgovornost je i na vlasniku i menadžmentu. “Želimo da uz dijalog koji smo imali s nizom vjerovnika Agrokora, a danas će ili sutra ministrica gospodarstva razgovarati s dobavljačima, razgovaramo i s međunarodnim vjerovnicima. Tražimo rješenje, naravno želimo i priželjkujemo da ono nema nikakvog negativnog utjecaja na stabilnost hrvatskog gospodarskog i financijskog sustava”, rekao je Plenković.

“Odgovorno se na tom tragu ponašamo i sve što smo do sada učinili ima na umu gospodarsku i financijsku stabilnost zemlje”, dodao je. Upitan može li hrvatska ekonomija ovisiti o događajima u Agrokoru s obzirom na njegov udio u BDP-u, odgovorio je da Vlada radi na tome da održi gospodarsku i financijsku stabilnost zemlje, a želi i konsolidaciju Agrokora i njegovog poslovanja.

Na pitanje u kojoj mjeri država može pomoći, iako se radi o privatnoj kompaniji, odgovorio je da već način na koji Vlada tretira tu temu u proteklih više tjedana, govori o tome da joj je pristupila “izrazito ozbiljno i odgovorno” te da sve njezini potezi vode računa i o stabilnosti kompanije, njenom međunarodnom rejtingu i ocjenama međunarodnih agencija. “Država je tu da brine o našim građanima i gospodarstvu i to i radimo”, istaknuo je premijer.

Premijer nije želio odgovoriti je li svejedno, dođe li do preuzimanja Agrokora, tko je preuzimatelj i iz koje države dolazi. “Nećemo u ovome trenutku o tome razgovarati, jer mislim da ima još jako puno internih stvari koje kompanija mora riješiti”, rekao je Plenković.

Upitan može li Hrvatska strahovati od širenja ruskog utjecaja, odgovorio je da Vlada vodi računa o interesima hrvatske države te da nije Vlada birala od koga će kompanija u privatnom vlasništvu dobivati ili tražiti kredite.

Prvi zamjenik direktora ruske Sberbanke Maksim Poletaev u subotu za je agenciju Bloomberg istaknuo da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti tvrtku. Banka, kao i drugi vjerovnici, pripremaju tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao biti odobren do utorka.

Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno, no vjeruju kako se iznos može znatno smanjiti nakon razgovora s glavnim dobavljačima. Unajmili su stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora. “Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

Agrokor je, pak, u nedjelju poručio da njegova opstojnost nije upitna i da menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika, vodeći prvenstveno računa o zaposlenicima i njihovim radnim mjestima te dobavljačima i partnerima.

Iz koncerna su naglasili da u tom procesu imaju snažnu podršku svojih ključnih dionika te da će repozicioniranje kompanije omogućiti daljnji razvoj njegovih kompanija, kao i poslovnih partnera odnosno dobavljača. U Krašu je, pak, oko 11 sati započeo sastanak najvećih Agrokorovih dobavljača, na kojem bi trebali definirati zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u tom koncernu.

Vrdoljak demantirao politički interes Rusije u Agrokoru

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u ponedjeljak je istaknuo kako fokus razgovora s vjerovnicima i kreditorima Agrokora nisu obitelj Todorić, menadžment i nadzorni odbor, nego 150.000 građana i obitelji koji su vezani za taj koncern te je ocijenio da nema političkog interesa Rusije za kontrolom tvornica u Hrvatskoj, nego isključivo poslovnog i financijskog.

“Za sada sve izgleda stabilno. Treba obaviti ozbiljne sastanke i s vjerovnicima i kreditorima kako bi znali što su njihovi ciljevi u budućem razdoblju. Fokus interesa nije niti obitelj Todorić, niti menadžment, niti nadzorni odbor tvrtke, nego 150.000 građana i obitelji koji su vezani direktno ili indirektno za cijeli sustav Agrokor”, rekao je Vrdoljak novinarima na margini konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista.

U 11 sati u Krašu su se sastali predstavnici pet najvećih dobavljača Konzuma kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u koncernu Agrokor. Dug tog koncerna prema dobavljačima procjenjuje se na oko 16 milijardi kuna. Potpredsjednica Vlade zadužena za gospodarstvo Martina Dalić sutra bi se trebala sastati s najvećim Agrokorovim dobavljačima.

Vrdoljak je ocijenio da bi sastanak dobavljača s potpredsjednicom Vlade Dalić mogao biti koristan. Na tom sastanku vidjelo bi se u kakvoj su situaciji i kako razmišljaju partneri i dobavljači, rekao je Vrdoljak, dodavši da je to je jedna od obaveznih točaka u procesu za stabilizaciju cijele priče.

Na upit novinara treba li strahovati od ruskog utjecaja na domaće kompanije, Vrdoljak je uzvratio kako misli da nema nikakvog političkog interesa Rusije u kontroli pojedine tvornice u Hrvatskoj. “Ne vidim ga, mislim da je to isključivo poslovni i financijski interes, koji se mora razumjeti. A onda zajedno s Vladom i sadašnjim vlasnicima Agrokora vidjeti koji je postupak restrukturiranja, dezinvestiranja, refinanciranja postojećih obveza, i onda u konačnici dovesti sve to do jedne stabilne i ozbiljne kompanije. Mislim da je to cilj svima, i Republici Hrvatskoj i zaposlenicima, kreditorima, vjerovnicima i današnjim vlasnicima”, kazao je Vrdoljak.

Na novinarsko pitanje je li svejedno otkud dolazi budući vlasnik Agrokora, uključujući i Rusiju, Vrdoljak je kazao da 60 do 70 posto duga tog koncerna nije prema ruskim bankama. “Pitajte te ljude hoće li se izložiti i pomoći u stabilizaciji tvrtke. Imamo i druge europske i svjetske banke koji su dionici duga. Vjerovnici i kreditori su oni koji donose odluku u komunikaciji prvenstveno s vlasnicima, upravom i nadzornim odborom, a onda i s Vladom”, zaključio je Vrdoljak.

Prvi zamjenik direktora ruske Sberbanke Maksim Poletaev u subotu za je agenciju Bloomberg istaknuo da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti tvrtku. Oni, kao i drugi vjerovnici, pripremaju tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao biti odobren do utorka.

Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno, no vjeruju kako se iznos može znatno smanjiti nakon razgovora s glavnim dobavljačima. Unajmili su stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora. “Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

Agrokor je, pak, u nedjelju poručio da njegova opstojnost nije upitna i da menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika, vodeći prvenstveno računa o zaposlenicima i njihovim radnim mjestima te dobavljačima i partnerima. Iz koncerna su naglasili da u tom procesu imaju snažnu podršku svojih ključnih dionika te da će repozicioniranje kompanije omogućiti daljnji razvoj njegovih kompanija, kao i poslovnih partnera odnosno dobavljača.

Slovenski mediji o Agrokoru

Teškoće koncerna Agrokor koji je od 2014. vlasnik trgovačkog lanca Mercator i u ponedjeljak su u središtu zanimanja slovenskih medija koji se bave mogućim scenarijima raspleta događaja. Pozivajući se na neslužbene informacije, mediji u Sloveniji poput poslovnog lista Finance i Slovenske televizije, navode da uprava Agrokora mora do utorka iznijeti svoj plan rješavanja financijskih teškoća vezanih uz kreditne obveze, što su od njega tražile ruske banke.

Među brojnim nagađanjima i scenarijima za rasplet krize u Agrokoru spominje se mogućnost da Sberbank kupi Agrokor za simboličku jednu kunu te isplati vjerovnike uključujući vlasnike PIK obveznica, većinom zapadnih rizičnih i mirovinskih fondova izdanih kako bi Agrokor 2014. godine financirao kupnju Mercatora, ali uz visoke 9-postotne kamate, navodi ljubljansko Delo.  Ako se to dogodi, onda bi prema tim nagađanjima 80 posto koncerna preuzele ruske banke, a 20 posto bi ostalo u vlasništvu Ivice Todorića, piše Delo.

Mariborska Večer i Delo donose da ruske banke koje su u vlasništvu države, Agrokor zanima zbog njegove moćne poziciji u proizvodnji i prodaji hrane koja je strarteška sirovina, pa to vide kao polugu jačanja utjecaja u regiji, ali da im je primarni interes energetski sektor pri čemu se spominju HEP i Ina. Iako Agrokorovi dugovi ruskim bankama dospijevaju tek za nekoliko godina, problem je za Agrokor u tome da oni postaju naplativi ako Todorić sredinom iduće godine ne bi bio u stanju podmiriti obveze prema vlasnicima skupih PIK obveznica, navodi Večer.

U zanimljivom geostrateškom odmjeravanju na jugoistoku Europe čiji je dio i Agrokor, Rusi su trenutačno u prednosti jer zapadni vlasnici PIK obveznica “nemaju jasnu političku  pozadinu” dok su ruske banke u državnom vlasništvu pa su reagirale planski i vrlo odlučno, navodi Večer. To što je Todorićeva nizozemska tvrtka Agrokor Investments BV krajem prošlog tjedna prodala Koncernu Agrokor desetinu dionica Mercatora u vrijednosti 40 milijuna eura, zapravo znači da je pod pritiskom ruskih banaka on dao u zalog slovenski trgovački lanac za dobivanje tranši kredita za tekuću likvidnost, prenose svoje ocjene slovenski mediji, špekulirajući da bi zbog stanja u Agrokoru i Mercator mogao dobiti novog vlasnika.

Predstavnici slovenske vlade stvari oko Mercatora i razvoj događaja u Agrokoru ne žele komentirati. Na pitanje je li zbog Mercatora već stupio u kontakt s kolegama u hrvatskoj vladi, slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek izjavio je da za to za sada nije bilo potrebe.

Slovenski mediji i Mercatorova uprava zadnjih su desetak dana izdali više priopćenja i izjava s naglaskom da je Mercator zadržao velik stupanj financijske neovisnosti, smanjio kreditnu zaduženost i postigao reprogram s bankama, te da teškoće Agrokora na slovenski lanac nemaju izravnih negativnih učinaka.

Check Also

Što će građanima donijeti novi porez na nekretnine?

Porez na nekretnine koji bi trebao biti uveden od početka 2018. godine povećat će prihode …

Sberbank postao najveća ruska kompanija

Ruski bankovni div Sberbank preoteo je u ožujku Rosneftu titulu najveće ruske kompanije a nakon …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *