Sjednica Vlade RH
Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojim se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, što bi trebalo rezultirati bitno manjom potrošnjom energije.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je na sjednici Vlade da se predlažu izmjene i dopune tog zakona s ciljem da se zakonodavni okvir Hrvatske uskladi s izmjenama regulatornog okvira EU u području energetske učinkovitosti.
EU direktivom uspostavlja se zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar EU i to 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. u odnosu na potrošnju bazne 2005. godine.
“Zakonom se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine te obvezne kumulativne uštede energije u razdobljima kumuliranja, a utvrđuju se i načini za postizanje tih ciljeva, kombinacijom sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike”, kazao je ministar, dodavši da se pritom regulira i pravo na jasnu i transparentnu informaciju u obračunu i potrošnji električne energije, odnosno prirodnog plina, toplinske energije i potrošnje tople vode.
Također, glavne promjene u zakonu odnose se na obvezu planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje načela energetska učinkovitosti. To načelo zahtijeva da se sve gospodarske aktivnosti i budući projekti promatraju kroz doprinos mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti te ima za cilj potporu okvira za olakšavanje održivih ulaganja u sektorima energetike, prometa, graditeljstva, industrije i dr.
Isto tako stvara se obveza da se prilikom oblikovanja mjera politike energetske učinkovitosti uzimaju u obzir potrebe za ublažavanjem energetskog siromaštva, Također, zakonom će se utvrditi jasne poveznice između Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
U odnosu na prvo čitanje, unesena je odredba kojom će se financijska sredstva koje strankama obveznicama predstavljaju smanjeni prihod, a koja se koriste u svrhu smanjenja energetskog siromaštva u kućanstvima kao i za pomoć kućanstvima u slučaju proglašenja katastrofe, uvažiti kao smanjenje obveze strankama obveznicama, te da će se ušteda energije ostvarene na ovakav način nadoknaditi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
