Djeca izbjeglice bez pratnje izložena ogromnom riziku na Balkanu

Procjenjuje se da je oko 1.300 djece izbjeglica i migranata bez pratnje izloženo riziku od eksploatacije, nasilja i trgovine ljudima zbog sve restriktivnije politike kontrole granica i često neprimjerenog odgovora sustava socijalne skrbi u državama duž takozvane balkanske rute. Ovo je zaključak izvještaja kojega su objavile međunarodne organizacije International Rescue Committee i Save the Children, u suradnji s još 10 nacionalnih i međunarodnih organizacija koje rade na pružanju pomoći izbjeglicama i migrantima.

Sustavi socijalne skrbi u državama duž rute često ne uspijevaju identificirati i primjereno podržati ovu iznimno ranjivu djecu, među kojima ima i onih starih samo devet godina, koja bježeći od rata i siromaštva, prelaze tisuće kilometara bez roditelja ili skrbnika. Ova djeca su često “nevidljiva“, a u nekim slučajevima, čak i kada ih sustav socijalne skrbi identificira, bivaju smještena u neprimjerene uvjete, što u nekim zemljama uključuje i pritvor.

Rizici za djecu koja putuju na ovaj način su se još više povećali nakon što je prije godinu dana počela primjena sporazuma između Europske unije i Turske koja je dovela do zatvaranja granica duž takozvane balkanske rute. Zbog ovih restriktivnih mjera, djeca bez pratnje prisiljena su na očajničke poteze, te se oslanjaju na trgovce ljudima ili krijumčare, u kojima vide jedini način da nastave put. Na ovaj način pojedina djeca postaju žrtve eksploatacije jer ih krijumčari i trgovci ljudima prisiljavaju da rade i zarade novac da nastave put, a često ih i zlostavljaju, navodi se u izvještaju. U ovim okolnostima djeca su zanemarena i izložena ogromnom stresu i opasnosti.

Čak i ako se trude da djeluju hrabro, njihove priče i crteži odaju potresne detalje o njihovim iskustvima na putu za koji su mislili da ih vodi na sigurno. Sustavi socijalne skrbi u zemljama regije, koji trebaju identificirati i pružiti zaštitu djeci bez pratnje, suočeni su s teškoćama u naporu da odgovore na potrebe ranjive djece čiji broj raste od početka krize 2015. godine. U Hrvatskoj se djeca bez pratnje smještaju u domove za djecu i u odgojne ustanove te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se uspostavila sustavna rješenja za adekvatno prepoznavanje i zaštitu ove skupine djece, kao i za njihovu bolju integraciju, uključujući kroz udomiteljstvo i organizirano stanovanje. „Djeci je potrebna sveobuhvatna podrška prilagođena njihovim potrebama”, kaže Jelena Besedić iz organizacije Save the Children. „Način da sigurno i legalno nastave put prema zemljama Europske unije skoro da ne postoji. Mnogo djece odlučuje ostati izvan službenog sustava, pa stoga ne dobijaju ni pomoć humanitarnih organizacija, a onda se često nađu na meti krijumčara koji njima manipuliraju pomoću prijetnji. Tako se izlažu opasnosti da postanu žrtve nasilja, zlostavljanja ili iskorištavanja“

U svim zemljama duž rute potrebno je povećati smještajne kapacitete i osigurati smještaj koji je namijenjen isključivo djeci bez pratnje. Često se događa da, čak i kada su identificirani kao djeca, maloljetnici bez pratnje bivaju smješteni u centre s odraslim izbjeglicama koje ne poznaju, ili u smještaj koji je nalik pritvoru, kao što se to događa u Bugarskoj i Mađarskoj. Često se događa da djetetu bez pratnje budu dodijeljeni staratelji iz centra za socijalnu skrb koji istovremeno vode više sličnih slučajeva, te su preopterećeni, nemaju dovoljno iskustva ili nisu obučeni za rad s djecom izjbeglicama i migrantima, pa im ne mogu pružiti podršku u skladu s važećim standardima. Neka djeca se također žale da nisu dovoljno upoznata sa svojim pravima, niti sa pravnim opcijama koje im stoje na raspolaganju. „Svako dijete mora dobiti svu pomoć i zaštitu koja mu je neophodna.

Potrebno je da vlade u zemljama duž rute unaprijede sustav podrške ovoj najranjivijoj grupi, ali prije svega, moramo osigurati da te vlade dobiju neophodnu podršku i sredstva da se nose s ovom krizom. Europska unija i države članice EU moraju ispuniti obaveze koje su preuzele i obećanje da će na primjeren način odgovoriti na potrebe ove djece. To uključuje i preseljenje djece bez pratnje u zemlje Europske unije i njihovo spajanje s obitelji,” izjavila je Ashleigh Lovett iz organizacije IRC. „Vlade koje to čine moraju prekinuti s praksom stavljanja djece u pritvor, a djeci koja putuju bez roditeljske pratnje treba dodijeliti obučene staratelje. Ukoliko ove mjere izostanu, djeca koja su već pretrpjela traume zbog rata, sukoba i teškog putovanja bit će dovedena u još teži položaj, jer siguran i legalan put za njih ne postoji, nisu primjereno zaštićena, a očajnički žele nastaviti dalje.” U kreiranju izvještaja koji su koordinirale organizacije International Rescue Committee i Save the Children sudjelovale su nevladine organizacije Atina, Beogradski centar za ljudska prava, Centar za integraciju mladih, Ideas, Info park, Novosadski humanitarni centar, Otvorena porta, PIN, Praxis i Terre des hommes.

You may also like