[vc_row][vc_column width=”1/3″] Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina, pri čemu se Dow Jones zadržao iznad granice od 26.000 bodova, a najviše su pale cijene dionica u industrijskom i sektorima osjetljivim na kretanje kamata.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Dow Jones oslabio je 0,37 posto, na 26.017 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,16 posto, na 2.798 bodova, a Nasdaq indeks 0,03 posto, na 7.296 bodova.
Nakon što su dan prije dosegnuli nove najviše razine u povijesti, jučer su ti indeksi pali, što je ponajviše posljedica pada cijena dionica u sektorima osjetljivim na kretanje kamatnih stopa.
[/vc_column][/vc_row]
Zbog rasta prinosa na državne obveznice, što pokazuje da ulagači očekuju povećanje kamata Feda, cijene dionica u komunalnom sektoru pale su jučer u prosjeku 0,6, a u nekretninskom 1 posto.
Znatnije je, 0,6 posto, pao i indeks industrijskog sektora jer je cijena dionice General Electrica skliznula treći dan zaredom, za 3,3 posto.
Pritisak na tu dionicu ne popušta od kada je taj industrijski div izvijestio o troškovima od oko 11 milijardi dolara povezanim s novim poreznim propisima i osiguravajućim portfeljom.
Jučer je, nakon snažnog rasta dan prije, pala i cijena dionice Boeinga, za više od 3 posto, što je također pritisnulo industrijski sektor.
U fokusu ulagača ovih su dana kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je izvješća o poslovanju u posljednjem lanjskom tromjesečju objavilo više od 40 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je tri četvrtine izvijestilo o većoj zaradi nego što se očekivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za više od 12 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Takva očekivanja podržavaju tržište, kao i procjene o pozitivnom doprinosu nedavno prihvaćene porezne reforme na gospodarstvo.
Osim rasta zarada, ulagači očekuju da će smanjenje poreza kompanijama dovesti do povećanja dividendi, ali i iznosa kojima one kupuju vlastite dionice na tržištu.
No, porezna reforma trebala bi potaknuti i rast potrošnje, što će pozitivno utjecati na rast gospodarstva, no to bi isto tako moglo potaknuti rast inflacije.
U tom bi slučaju, pak, američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa, nakon što ih je prošle godine povećala u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a to ne utječe pozitivno na tržište dionica.
“Na tržištu se vodi rat u procjenama koliko će brzo rasti gospodarstvo, a koliko kamatne stope. To će vjerojatno voditi većim kolebanjima tržišta nego u prošloj godini”, kaže Kate Warne, analitičarka u tvrtki Edward Jones.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,74 posto, na 13.281 bod, a pariški CAC 0,02 posto, na 5.494 boda. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,32 posto, na 7.700 bodova. Na azijskim su burzama u petak cijene dionica dosegnule nove najviše razine u povijesti jer je ulagače ohrabrilo prvo ubrzanje rasta kineskog gospodarstva u sedam godina.
