Dimitar Bogov: Za male ekonomije strukturne reforme su jedini izbor

Male i otvorene ekonomije nemaju drugog izbora od provođenja strukturnih reformi, jer će u protivnom propasti, zaključak je predavanja “Tečajna politika i kamatne stope u malim otvorenim ekonomijama – neki europski primjeri” održanog u ponedjeljak u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Predavanje je održao guverner Narodne banke Republike Makedonije Dimitar Bogov, koji je na važnost strukturnih reformi i fiskalne discipline ukazao na primjeru zemalja koje su do ulaska u eurozonu imale fluktuirajući tečaj, poput primjerice Grčke ili Portugala, i onih koje su svoj tečaj vezale uz njemačku marku, a potom euro, odnosno prvenstveno uz njemačku monetarnu i fiskalnu politiku.

One s vezanim tečaje, poput Austrije ili Danske, discipliniranom su monetarnom i fiskalnom politikom te provođenjem strukturnih reformi ustabilile tečaj, smanjile deficit, a time i potrebu za dodatnim zaduživanjem. Provođenjem reformi koje su značile uspostavu učinkovitog tržišta rada i povoljniju poduzetničku klimu te su zemlje povećale svoju međunarodnu konkurentnost pa su imale i manje problema po izbijanju globalne financijske krize, kazao je Bogov.

Stoga, istaknuo je makedonski guverner, priča o kamatnim stopama tek je od sekundarne važnosti. “Strukturne reforme su temeljni preduvjet za uspješno i održivo vezivanje valute koje će potpomagati gospodarski rast”, kazao je Bogov, na tradicionalnom, desetom predavanju Ante Čičin-Šain, koje se održava u spomen na prvog guvernera samostalnog HNB-a i prvog veleposlanika Hrvatske u Irskoj.

S tim se složio i guverner HNB-a Boris Vujčić, ističući da je u zemljama koje su male i otvorene, s vrlo visokim stupnjem euroizacije, kao što je Hrvatska, posebno važno provoditi strukturne reforme, jer nema prostora da se drugim politikama omogući rast potencijalnog outputa na način na koji je to moguće postići strukturnim reformama. “Vidimo da one zemlje koje su uspješnije u poboljšanju svoje poslovne klime, fiskalnoj disciplini, znači u reformi institucija i tržišta, od tržišta proizvoda i usluga, su upravo one zemlje koje su i povijesno postizale najbolje rezultate. Iz toga moramo i mi izvući pouku. Ako želimo dići još više potencijalnu stopu rasta BDP-a neophodno je provoditi reforme, jer bez njih to neće biti moguće”, istaknuo je Vujčić.

Odgovorio je i na traženja da HNB bude sličnija Europskoj središnjoj banci, rekavši kako bi mu to prvo netko morao objasniti te je na pozive na devalvaciju kune odgovorio da bi to bila prorecesijska mjera.  “Mislim da smo mi vrlo jasni u onome što radimo i zašto to radimo. HNB vodi politiku koja održava stabilan tečaj zbog toga što je najveći dio duga u Hrvatskoj indeksiran u stranoj valuti, odnosno eure. Zbog toga bi bilo koje narušavanje politike stabilnoga tečaja, koje se često zazivalo, dovelo do vrlo negativnih efekata u Hrvatskoj, odnosno do rasta dugova i do negativnog efekta na rast BDP-a. Devalvacija u situaciji u kojoj imate najveći dio dugova indeksiranih u stranoj valuti djeluje prorecesijski”, rekao je Vujčić u razgovoru s novinarima.

Istaknuo je i da su privatne investicije jedini način da se ojača gospodarski rast. “Monetarna politika u ovom trenutku osigurava veliku količinu likvidnosti koja se može investirati kroz bankarski sustav u bilo koju vrstu projekta, bilo privatne ili državne projekti. Ono što imamo u ovom trenutku je da investicije rastu u Hrvatskoj prvi put unazad šest godina, ali isključivo zahvaljujući rastu javnih investicija, a ne privatnih. Ono što će dići tu potencijalnu stopu rasta BDP-a i zapošljavanje su prvenstveno privatne investicije i država, kao i monetarna politika moraju se koncentrirati prvenstveno na poticanje privatnih investicija u ovom trenutku”, zaključio je guverner Vujčić.

You may also like

0 comments