Dilema francuskih birača: Frexit ili jača eurozona?

Jedna od glavnih tema kampanje uoči prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora bila je ekonomija, u čemu se dvoje kandidata umnogome razlikuju. Priču iz Pariza za magazin ′”Global” donosi Dragan Nikolić.

Macron zastupa postupnu deregulaciju francuskog gospodarstva, što ne bi izazvalo velike potrese na tržištu. Le Pen promiče protekcionizam i tvrdoglavo brani skupu socijalnu državu, za čije bi potrebe zapravo tiskala novac. On želi jaču eurozonu u partnerstvu s Nijemcima. Ona najavljuje Frexit, o čijim posljedicama francuski birači zapravo nisu do kraja informirani.

Emmanuel Macron nastavlja putem koji je Francuska trasirala nakon Maastrichta. Ekonomski naginje desnom centru, uz malo liberalniju i pojednostavljeniju politiku od one koju je u pet godina promašenog mandata pokušao provoditi Hollande. Macron najavljuje veliko rezanje korporativnog poreza i više manevarskog prostora za tvrtke pri pregovaranju o 35-satnom radnom tjednu. Ali i smanjivanje nezaposlenosti sa sadašnjih 9,7 na 7 posto. Macron nije uspio doprijeti do gubitnika globalizacije, onih koji su nekada u tvornicama zarađivali za koricu kruha, a čija su postrojenja u konačnici ugašena tj. premještena u istočnu Europu, sjevernu Afriku, jugoistočnu Aziju. Tu je ipak u gostima, na terenu Marine Le Pen.

Le Pen se zdušno zauzima za Frexit, mogući izlazak Francuske iz eurozone. Za razliku od Macrona, koji želi s Nijemcima ojačati zajedničku monetarnu uniju, Le Pen i tu već godinama igra kontru, podebljanu rečenicom – Ne želim biti vicekancelarka Angele Merkel. Putem svojim biračima zaboravi, međutim, objasniti poneku sitnicu o Frexitu. Agnes Benassi-Quere iz Vijeća za ekonomsku analizu ih objašnjava: Četvrtina potrošnje otpada na uvozne proizvode. To će mehanički povećati cijenu potrošnje za pet posto. To odgovara vrijednosti od 900 eura na godinu po osobi. Pomnoži li se to s četiri, riječ je o 3600 eura godišnje.

Snaga Francuske njezini su ljudi, neumorno naglašava Le Pen. I ustraje u stavu kako ovakva Europa ne može nastaviti dalje jer nacije odbijaju umrijeti. Ako nema europske nacije, nema ni političke Europe, a onda treba preispitati njezine temelje, poput zajedničke valute, to je njezina taktička postavka. Ne mogu energije Grčke i Nizozemske, poručuje Le Pen, biti dio istoga slapa. Moguće ukidanje eura iza ugla čeka inflacija, a onda slijede i visoke kamatne stope, odustajanje od proračunske discipline te smanjena domaća potražnja, kako bi se smanjio trgovinski deficit.

Bez obzira na život u sjeni još jednog terorističkog napada, za obične Parižane sigurnost ipak nije prioritet broj jedan na njihovoj listi želja. U nestalnoj ekonomiji današnjice to je i dalje borba za radno mjesto, borba protiv nezaposlenosti. Kao i gubitak povjerenja u političke elite, one iste koje su im trebale pružiti bolji život, maknuti ih s vjetrometine. To nisu učinile, pa su kažnjene. Šansu sada ima novo lice, koje tek treba dokazati da zna što radi, prenosi HRT.

You may also like

0 comments