[vc_row][vc_column width=”1/3″]Moralni imperativ[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Digitalizacija može biti dio rješenja problema klimatskih promjena, ali pohranjivanje digitalnih podataka koji se nikada ne koriste također troši nevjerojatno veliku količinu energije te, posljedično, nepotrebno stvara višak CO2.[/vc_column][/vc_row]

Veritas Technologies, tvrtka koja se bavi sustavima za zaštitu i raspoloživost podataka, procjenjuje kako se godišnje u atmosferu ispusti oko 6,4 milijuna tona CO2 zbog napajanja sustava koji čuvaju ove nepotrebne podatke.

Kako bismo zaštitili planet od viška CO2 i nepotrebne potrošnje resursa, tvrtke trebaju implementirati ispravne i dobre strategije za upravljanje podacima, moraju koristiti prave alate za ovu namjenu i očistiti svoje podatkovne centre od ‘tamnih podataka’. U prosjeku, čak se 52 posto podataka koje pohranjuju organizacije širom svijeta smatra ‘tamnim’, što znači da oni koji njima upravljaju i koji su za njih odgovorni nemaju pojma koji je sadržaj tih podataka ili kakva je njihova vrijednost, priopćeno je iz Kursor komunikacija.

Mnogo se dosad pričalo o tome koliki je financijski trošak tamnih podataka, ali se o ekološkom aspektu i utjecaju na okoliš nije govorilo.

Analitičari predviđaju kako će količina podataka koju pohranjujemo, na svjetskoj razini, porasti s 33 ZB (zetabajta) u 2018. na 175 ZB do 2025. godine (podaci tvrtke IDC). Ne promijene li ljudi svoje navike, to znači da će za samo pet godina u svijetu biti pohranjeno oko 91 ZB ‘tamnih’ podataka – što je za više od četiri puta više od ukupne količine podataka koju imamo pohranjenu danas, uz što ide i sva energija koju koristimo za napajanje infrastrukture na kojoj ti podaci žive.

“Širom svijeta, pojedinci i tvrtke trude se smanjiti svoj utjecaj na okoliš, ali tamni podaci obično se ne nalaze na popisu stvari koje treba riješiti”, kaže Phil Brace, glavni direktor za održivost i izvršni potpredsjednik za uređaje i softverska rješenja za pohranu podataka u Veritasu.

“Ipak, tamni podaci proizvode više ugljikovog dioksida nego što to čini 80 različitih zemalja pojedinačno pa postaje jasno kako svatko mora početi ozbiljno razmišljati o ovome. Filtriranje tamnih podataka i brisanje onih informacija koje više nisu potrebne treba postati moralni imperativ za tvrtke širom svijeta”, naglašava, a donosi Energetika-net.