Detalji nabavke cjepiva i dalje obavijeni velom tajne

Analiza BBC-a
Iako su razvoj cjepiva obilno financirale javnim novcem, farmaceutske kompanije, ali i javne agencije, pod velom tajne i dalje drže detalje ugovora o kupnji cjepiva protiv koronavirusa. Britanska farmaceutska tvrtka AstraZeneca objavila je u ponedjeljak da je njezino cjepivo protiv koronavirusa, razvijeno u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, prosječno učinkovito 70 posto.

„Učinkovitost i sigurnost ovog cjepiva potvrđuju da će ono biti visoko efikasno u borbi protiv COVID-19, i imat će neposredni utjecaj na ovaj hitan javnozdravstveni problem“, rekao je Pascal Soriot, izvršni direktor AstraZenece u priopćenju.

AstraZeneca najnovija je farmaceutska tvrtka koja je objavila pozitivne rezultate u znanstvenoj utrci prema cjepivu, nakon Pfizera/BioNTecha i Moderne. Njeni su rezultati ipak određena vrsta razočaranja u odnosu na 95-postotnu učinkovitost Pfizerova i gotovo istu toliku kod Modernina kandidata, ali je pozitivno što je ovo cjepivo jeftinije i jednostavnije za skladištenje. Stoga će i AstraZeneca igrati važnu ulogu u borbi protiv pandemije, ako njezino cjepivo odobre regulatori, piše Reuters. Postoji i intrigantni podatak da se efikasnost cjepiva može podići na 90 posto. Kada su dobrovoljci dobili dvije visoke doze, zaštita je bila 62 posto, ali se ona podigla na 90 posto kada su najprije dobili nisku dozu cjepiva, a potom visoku. Zasad nije jasno zbog čega postoji tolika razlika, ističe BBC.

Podaci o rezultatima kliničkih ispitivanja zasjenjuju činjenicu da se o uvjetima kupnje cjepiva i dalje zna vrlo malo. To su primijetili i zastupnici Europskog parlamenta, pa su u rujnu pozvali Sandru Gallinu, dužnosnicu Europske komisije zaduženu za nabavku cjepiva, da otkrije detalje ugovora o kupnji. Iako je Gallina izjavila kako prihvaća kritike, europarlamentarci malo su toga saznali, a novih informacija nema ni dva mjeseca kasnije, piše Financial Times. Europska komisija do sada je sklopila ugovore o nabavci cjepiva s AstraZenecom, Johnson&Johnsonom, Pfizer/BioNTechom, Sanofi-GlaxoSmithKlineom i CureVacom. Valja naglasiti kako su uobičajeno ugovori o nabavci lijekova povjerljivi i farmaceutske kompanije rijetko su voljne izaći u javnost s detaljima. Međutim, s obzirom da su u razvoj cjepiva protiv koronavirusa uložene i milijarde eura javnog novca, nevladine udruge i dio političara smatraju da bi u ovom slučaju trebalo napraviti iznimku i objaviti više informacija.

Informacije koje su do sada dospijele u javnost i više su nego šture. Poznato je tek da je Europska komisija s AstraZenecom dogovorila cijenu između 3 i 4 dolara po dozi, dok su Johnson&Johnson te konzorcij Sanofi-GSK uspjeli ispregovarati cijenu od 10 dolara po dozi. Jamie Love, čelnik američke nevladine udruge Knowledge Ecology International (KEI) smatra kako se u ovom slučaju radi o kulturi netransparentnosti i masovnoj privatizaciji milijardi dolara javnog novca. „Posebno je frustrirajuće što se radi o cjepivu protiv COVID-19 s obzirom na golemi javni interes i iznos uloženog novca“, kaže Love. AstraZeneca obećala je da na cjepivu neće ostvarivati dobit sve dok traje pandemija.

Međutim, ta kompanija ima ugovorno pravo da proglasi kraj pandemije najranije u srpnju iduće godine, a od tog trenutka cjepivo može prodavati po komercijalnim uvjetima. Moderna je objavila da će za svoje cjepivo tražiti maksimalnu cijenu od 37 dolara po dozi nakon ranijih napisa FT-a da je taj američki biotehnološki startup predlagao cijenu između 50 i 60 dolara za ciklus cijepljenja koji uključuje dvije doze.

Jedan dužnosnik Europske komisije neslužbeno kaže kako je Bruxellesu prvenstveno važna učinkovitost nabavljenih cjepiva. S druge strane, farmaceuti žele novac i minimiziranje vlastitih rizika. Diplomatski izvori bliski Europskoj komisiji tvrde kako pregovori s Modernom te još jednom američkom tvrtkom, Novavaxom, i dalje traju. Ipak, pritisak da Bruxelles bude transparentiji daje stanovite rezultate.

Povjerenica za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je ovoga mjeseca kako Komisija namjerava dostaviti podatke o ugovorima o nabavci cjepiva određenim europarlamentarcima kada pregovori s farmaceutima završe. Iako Kyriakides tvrdi da je potpuno svjesna važnosti transparentnosti, dodala je kako Komisija ne može jednostrano objaviti detalje ugovora, istaknuvši kako bi to moglo oslabiti i njezinu pregovaračku poziciju.

U SAD-u je situacija još lošija, ističe Kathryn Ardizzone, pravna savjetnica KEI-a. Ona tvrdi da je američka vlada tajnovitija u objavi detalja kupnje cjepiva nego farmaceutske kompanije, pa izbacuje informacije iz dokumenata koji bi trebali biti dostupni prema zakonu o pravu na dostupnost informacija. Za podršku razvoju cjepiva američka je vlada uložila više od 10 milijardi dolara. Thomas Cueni, direktor farmaceutske lobističke organizacije Međunarodna federacija framacutskih proizvođača i udruga ističe kako je transparentnost ključna za klinička ispitivanja, ali da otkrivanje povjerljivih ugovornih odredbi ne bi bilo previše od pomoći. „Postoji mnoštvo dostupnih informacija o cijenama cjepiva protiv COVID-19. Međutim, što se tiče ugovora proizvođača s vladama, to su komercijalne informacije koje su subjekti različitih nacionalnih zakonskih regulativa“, argumentira Cueni, piše Poslovni dnevnik

You may also like

0 comments