Puno je prepreka
Otvaranje novih nuklearnih elektrana u Švicarskoj moglo bi potrajati desetljećima zbog bezbroj političkih i financijskih prepreka, navode energetski stručnjaci i političari nakon što je švicarska vlada ukinula zabranu izgradnje novih nuklearki.
Savezno vijeće te zemlje u srijedu je poništilo odluku iz 2017. o zabrani izgradnje novih nuklearnih elektrana, a sve kako bi se ispunili klimatski ciljevi i odgovorilo na geopolitičke neizvjesnosti kao što je rat u Ukrajini, koji je potaknuto brigu oko nestašica struje u zemlji.
Zagovornici nuklearne energije pozdravili su taj potez, a mediji su ga nazvali “dobrim vijestima” s obzirom na promjene koje su uvedene na globalnoj razini od kada je došlo do nesreće u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima 2011. godine, a koja je potaknula Švicarsku da prestane koristiti nuklearnu energiju. No, malo tko očekuje da će ta promjena doći lako ili brzo.
Stručnjakinja za nuklearnu energiju u Švicarskoj energetskoj zakladi (SES) Stephanie Eger rekla je da će proces izmjene zakona, pronalaženje milijardi dolara za financiranje, dobivanje dozvola, uz mogućnost referenduma, te sama izgradnja elektrane, vjerojatno potrajati najmanje 35 godina.
Također bi vrlo vjerojatno bile potrebne subvencije, pa bi zagovornici nuklearne energije trebali “puno izdržljivosti i duboke džepove” da to provedu, rekla Eger ustvrdivši da postoje jeftinije i održivije alternative.
Gotovo trećina švicarske proizvodnje električne energije trenutačno dolazi iz nuklearnih elektrana, a hidroenergijea čini oko 62 posto, pokazuju podaci švicarske vlade. Fosilna goriva i obnovljivi izvori energije, isključujući hidroenergiju, čine samo devet posto energije u zemlji.
Švicarska je zaustavila rad jedne nuklearke, a preostale tri su stare, izgrađene između kasnih 1960-ih i ranih 1980-ih. Glasnogovornica ministarstva energetike Marianne Zünd rekla je da je prerano davati procjenu datuma novih projekata. No, elektrane koje trenutno proizvode energiju, mogle bi raditi od najmanje svoje 60. godine, pod uvjetom da zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve, rekla je.
U Švicarskoj je 1969. godine prvi planirani reaktor doživio taljenje jezgre, što je izazvalo strahove za sigurnost koji se još uvijek zadržao.
